Upozoravajuće paralele između današnje Europske unije i renesansne Italije sve su očitije, navodi najnovija analiza o konkurentnosti bloka. Poput nekoć moćnih gradova-država Venecije, Firence i Milana, EU je desetljećima bila svjetski uzor, no sada rapidno gubi korak u ključnim industrijama 21. stoljeća.
• Gospodarski podaci: Od 2008. BDP Unije porastao je samo 18 %, dok je američko gospodarstvo raslo dvostruko brže, a kinesko se gotovo učetverostručilo. Njemačka, čija je kupovna moć 1995. bila 10 % viša od američke, danas zaostaje 60 %.
• Tehnološki jaz: EU u umjetnu inteligenciju ulaže tek 4 % američkog iznosa. OpenAI vrijedi 500 milijardi dolara, a najveći europski AI-startup Mistral 15 milijardi. U kvantnoj tehnologiji IonQ je prikupio više kapitala nego sve europske tvrtke zajedno.
• Problemi sa skaliranjem: Gotovo 30 % europskih jednoroga od 2008. preselilo je u SAD. Autor analize podsjeća da je i renesansna Italija „sparks ideas, while others build empires”.
• Tradicionalne industrije posrću: tri najveća njemačka proizvođača automobila zajedno vrijede tek osminu Tesle. Švedski proizvođač baterija Northvolt srušio se u ožujku, potom ga je preuzeo startup iz Silicijske doline. Ericsson i Nokia zaostaju u 5G-u, a francuski Arianespace rakete sada lansira na raketama Elona Muska.
Politička rascjepkanost
Bivši talijanski premijer Mario Draghi u nedavnom izvješću ponavlja da su recepti poznati: zajednička obrana, duboka tržišta kapitala i masivna ulaganja u granične tehnologije. No autori analize ocjenjuju da Uniju koči „its own political timidity and fractiousness”.
Rizik „otvorenog muzeja”
Italija je nakon 1500. postala zemlja turista, a ne inovatora. Analiza zaključuje da Europi prijeti ista sudbina – kontinent prepun kulturnih spomenika, ali bez ekonomske i tehnološke moći. Sudbonosnu odluku o buđenju, poručuje, treba donijeti sada: „The prescriptions are known. What’s missing is political will.”