Nagla promjena sigurnosne klime nakon ruskog napada na Ukrajinu potaknula je Europsku uniju na ambiciozne planove jačanja obrane – ali i na preispitivanje tehnološke ovisnosti o Sjedinjenim Državama.
Njemački kancelar Friedrich Merz poručio je da „Europa mora biti nezavisna od Sjedinjenih Država”, čime je, prema političkim analitičarima, otišao korak dalje od dosad deklarirane „strateške autonomije”. Parizu i Londonu to je već dovoljno za stvaranje zajedničkog nuklearnog partnerstva; dvije zemlje najavile su izgradnju europskog atomskog štita.
Iako je glavna ambicija razviti vlastitu obrambenu industriju, dužnosnici upozoravaju da je to nemoguće bez samostalnih kapaciteta u ključnim područjima: umjetnoj inteligenciji, kvantnom računarstvu i svemirskim tehnologijama. U tim je sektorima, prema dostupnim analizama, primat i dalje na strani SAD-a i Kine, pa Bruxelles želi ubrzati ulaganja kako bi smanjio tehnološki jaz.
Za sada ostaje otvoreno pitanje mogu li europski planovi pratiti globalne trendove ili će razlika u tehnološkoj utrci ugroziti ideju o samostalnom sigurnosnom kišobranu Starog kontinenta.
