Zapadna vojna alijansa ubrzano prilagođava svoje obrambene planove zbog sve vidljivijih ruskih priprema za mogući budući sukob.
„Već smo odavno u fazi 0”, upozorio je bivši visoki zapovjednik NATO-a koji je za Welt govorio pod uvjetom anonimnosti. Prema njegovim riječima, riječ je o početnoj etapi u kojoj Moskva, bez otvorenih borbenih operacija, „sustavno gradi temelje za dugotrajnu konfrontaciju sa Zapadom”. Najosjetljivijima smatra baltičke države, a rizik bi, tvrdi, kulminirao „kada rat u Ukrajini završi” jer bi Vladimir Putin tada mogao iskušati odlučnost Saveza zajamčenu člankom 5.
Institute for the Study of War bilježi nagli skok kibernetičkih napada, dezinformacijskih kampanja, špijunaže, sabotaže i incidenata s dronovima iznad teritorija država članica. Washington sve to vidi kao „prvu fazu priprema”, iako otvoreni rat trenutno ne smatra izglednim.
Posebnu zabrinutost izaziva reorganizacija ruskih vojnih logora uz istočnu granicu NATO-a. Direktor estonske obavještajne službe Kaupo Rosin kaže da se „nove ruske jedinice stacioniraju blizu naših granica. Nakon kratke obuke često odlaze u Ukrajinu, ali će se jednog dana vratiti”. Time se vrijeme za moguću reakciju Saveza dramatično skraćuje.
Odgovor NATO-a uključuje formiranje dodatnih brigada, podizanje spremnosti te povećanje obrambenih izdataka svake članice do pet posto BDP-a do 2035. Zapovjednik kopnenih snaga Saveza, američki general Christopher T. Donahue, u Bruxellesu je predstavio koncept „Istočna linija obrane” koji predviđa:
• masovnije korištenje dronova i autonomnog oružja; • stacioniranje težeg naoružanja uz istočnu granicu; • digitalno umrežavanje svih zapovjednih struktura radi brže razmjene podataka.
Na potrebu bržeg djelovanja upozorio je i glavni tajnik NATO-a Mark Rutte, poručivši da Zapad ne smije zanemariti „jasne signale nadolazeće prijetnje”.