Europski parlament i Vijeće EU-a do kraja 2025. godine trebali bi usvojiti obvezujući paket propisa kojim će mikročipiranje i registracija postati obvezni za sve mačke i pse na području Unije. Prijedlog uključuje:
• desetogodišnje prijelazno razdoblje za mačke; • zabranu prodaje pasa i mačaka u trgovinama za kućne ljubimce; • obveznu registraciju uzgajivača te zabranu srodnog parenja i uzgoja životinja s ekstremno štetnim tjelesnim osobinama; • tzv. pozitivnu listu dopuštenih kućnih ljubimaca radi zaštite dobrobiti životinja i javne sigurnosti.
Podrška, ali i skepsa udruga
Iz udruge Prijatelji životinja pozdravljaju prijedlog i podsjećaju da Hrvatska već godinama mikročipira pse, no praksa pokazuje ozbiljne slabosti. „Oglasnici su prepuni nekontroliranih uzgoja, a procjenjuje se da prodavači pasa samo u jednom popularnom oglasniku zarađuju oko 14 milijuna eura neoporezivo godišnje”, ističe Snježana Klopotan Kačevenda. Dodaje da se još 2018. predlagalo uvođenje obveznog mikročipiranja mačaka, ali ga je resorno ministarstvo odbilo – sada će, kaže, morati reagirati.
Prema procjenama udruge, bez mikročipa je otežana sljedivost životinja, što pogoduje ilegalnom uzgoju i poskupljuje zbrinjavanje napuštenih mačaka. „Ako se mačka izgubi, mikročip će olakšati vraćanje skrbniku i smanjiti broj napuštenih životinja”, napominje Klopotan Kačevenda.
Udruga Indigo „načelno podržava” novu obvezu, ali upozorava da problemi koji prate mikročipiranje pasa – obvezno još od 2004. – nisu riješeni. „Mnogi psi i dalje nisu mikročipirani zbog nedostatka nadzora, inspekcija i učinkovitog pravosuđa”, kaže Dora Perši. Poseban izazov vidi u velikom broju slobodnoživućih mačaka: „Postavlja se pitanje tko bi snosio trošak i odgovornost za njihovo mikročipiranje, a postupak hvatanja je logistički i etički složen.”
Infrastruktura ne prati ambicije
Obje udruge smatraju da Hrvatskoj nedostaje veterinarskih inspektora, komunalnih redara i educiranog sklonišnog osoblja. Bez dodatnih kadrova, upozoravaju, novi propisi mogli bi ostati „mrtvo slovo na papiru”.
U Hrvatskoj je već zabranjena prodaja pasa, mačaka i pitomih vretica u pet shopovima, no Prijatelji životinja traže proširenje zabrane na sve vrste. Vjeruju da bi to smanjilo impulzivnu kupnju i potaknulo udomljavanje iz skloništa.
Iako Bruxelles predviđa deset godina prilagodbe, udruge pozivaju Zagreb da ne čeka. „Smatramo da Hrvatska ne bi smjela čekati, već treba što prije krenuti u izmjene nacionalnog zakonodavstva i provedbu”, poručuje Klopotan Kačevenda.
Hoće li nova europska pravila napokon smanjiti broj napuštenih životinja ovisit će, slažu se sugovornici, ponajprije o kontroli provedbe i investicijama u sustav – a ne samo o čipu ispod kože.