Europa nastavlja rezati dotok ruskog plina kako bi, prema planu Bruxellesa, spriječila da energent ostane sredstvo političkog pritiska. Rusko Ministarstvo vanjskih poslova to ismijava.
Glasnogovornica ministarstva Maria Zaharova ustvrdila je da će kontinent „izgubiti slobodu” jer odustaje od ruskih isporuka. Isti je stav ranije branila i 2022., kada je u šali zatražila da joj zapadni mediji jave točan datum ruske invazije na Ukrajinu „kako ne bi uzela godišnji odmor”.
Činjenice govore suprotno:
- Prije veljače 2022. više od 45 % europske potrošnje plina dolazilo je iz Rusije.
- Prosječna cijena plina 2021. oscilirala je između 5 i 35 eura po megavat-satu.
- Nakon prvog ruskog vojnog udara na Ukrajinu, Europska unija je snažno stala iza Kijeva, a Moskva je odgovorila manipulacijama isporuke i tako pogurala cijene prema gore.
Bruxelles zato ubrzano traži nove izvore i temeljitije skladištenje kako ni Rusija ni bilo koji drugi dobavljač – uključujući Sjedinjene Američke Države – više ne bi mogao koristiti plin kao oružje ucjene.
Detalji o raspodjeli novih kapaciteta i konkretna uloga Hrvatske tek se definiraju, no jasna je poruka da će energetska sigurnost ubuduće počivati na raznolikim izvorima, a ne na jednom dominantnom dobavljaču.