Više od 2.300 državnih poslovnih prostora trenutačno se koristi bez valjanih ugovora, pokazuje Godišnji plan upravljanja nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske za 2026. Dokument, objavljen u javnom savjetovanju, razotkriva razmjere nereda u upravljanju državnom imovinom te visoke troškove koje građani plaćaju kroz proračun.
Rashodi za najam prostora državnih institucija u posljednje su tri godine premašili 100 milijuna eura. Iznosi su pritom svake godine rasli: s 29,3 milijuna eura u 2022. na 33,6 milijuna eura u 2023., da bi 2024. dosegnuli 38,9 milijuna eura.
Kako bi zaustavila curenje novca u privatne džepove, država planira preseljenje ministarstava i agencija u vlastite nekretnine. Ključni potez je potpuno preuzimanje novinsko-izdavačkog kompleksa Vjesnik te zgrade Hrvatske pošte u Branimirovoj ulici u Zagrebu. Nakon rušenja izgorjelog nebodera, u Vjesniku bi se trebala smjestiti tijela državne uprave koja sada plaćaju zakup trećim osobama. Sličan je scenarij predviđen za Branimirovu, gdje već djeluje dio državnih i pravosudnih tijela.
Iako strateški dokumenti do 2035. raspolažu preciznim procjenama troškova zakupa, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine priznaje da – registar ugovora o najmu ne postoji. Upravo taj paradoks naglašava koliko je sustav evidentiranja i kontrole državnih kvadrata zapušten.
Usvajanjem predloženog plana država želi postati „apsolutni gospodar” vlastite kvadrature, smanjiti ovisnost o privatnim najmodavcima i bolnije pogoditi bespravne korisnike. Uspije li realizirati najavljena preuzimanja, proračunski teret za najamnine trebao bi se postupno smanjivati, dok bi tisuće četvornih metara konačno bile stavljene u zakonitu i transparentnu funkciju.