Europska unija ponovno se suočava s ozbiljnim raskolom: 16 od 27 država članica službeno je priznalo palestinsku državu, dok preostalih 11 – među njima i Hrvatska – smatra da je za taj korak prerano bez prethodnog mirovnog dogovora.
Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa na sjednici Opće skupštine UN-a ponovio je da je „jedini put naprijed dvodržavno rješenje: sigurna i priznata Država Izrael te neovisna, demokratska i održiva Država Palestina, koje žive jedna pokraj druge”. No zajednički nastup EU-a stao je na toj izjavi.
Što je dosad učinjeno • 1980-ih Palestinu su priznale Poljska, Mađarska, Rumunjska, Bugarska, Cipar te tadašnja Čehoslovačka. • Švedska je to učinila 2014. • Od početka 2024. pridružile su se Slovenija, Španjolska i Irska, a nedavno i Francuska, Belgija, Luksemburg, Portugal i Malta.
Na drugoj strani ostaju Njemačka, Italija, Češka, Mađarska (unatoč formalnom priznanju iz sovjetskog doba), Grčka, Nizozemska, Austrija, Danska, Finska, Estonija i Hrvatska. Te vlade tvrde da priznanje mora biti završni čin, a ne uvod u pregovore.
Istup predsjednika Zorana Milanovića u New Yorku, gdje je rekao da bi „Hrvatska trebala priznati Palestinu jer je to pravo, a ne nagrada”, zasad nije promijenio službeni stav Vlade koja i dalje odbija taj potez bez sveobuhvatnog mirovnog sporazuma.
Oprečne poruke iz velikih prijestolnica Njemački ministar vanjskih poslova Johannes Wadephul poručio je da se proces prema dvodržavnom rješenju „mora pokrenuti odmah”, ali da će samo priznanje doći tek na kraju. Talijanski kolega Antonio Tajani upozorio je da bi „preuranjeno priznanje udaljilo mir”. Suprotno tome, francuski predsjednik Emmanuel Macron u UN-u je poručio da je „vrijeme za mir jer smo vrlo blizu točke nakon koje on više neće biti moguć”.
Sankcije razotkrivaju novu pukotinu Uz priznavanje državnosti, raspravlja se i o sankcijama Izraelu. Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen predložila je ukidanje trgovinskih povlastica i sankcioniranje radikalnih izraelskih političara. Španjolska, Švedska i Slovenija otvoreno podržavaju oštriji pristup. Njemačka, pak, traži dodatno vrijeme za usuglašavanje.
Slovenija je već jednostrano zabranila sav uvoz i izvoz oružja iz Izraela te proglasila dvojicu izraelskih ministara nepoželjnima. Švedska razmatra promjenu zakona kako bi mogla samostalno uvesti kaznene mjere ako EU ostane blokiran.
Cijenu rata i dalje plaća civilno stanovništvo. Od listopada 2023., prema podacima ministarstva zdravlja u Gazi, izraelske vojne operacije odnijele su više od 65 000 palestinskih života, dok je Hamasov napad na jug Izraela usmrtio 1 200 osoba i doveo do otmice 251 taoca.
Dilema Bruxellesa Analitičari upozoravaju da simbolično priznanje bez konkretnog pritiska ne mijenja stanje na terenu. Međunarodna krizna skupina procjenjuje da ono može postati „sredstvo odvraćanja pozornosti od sve bržeg brisanja palestinskog života”. Profesor međunarodnog prava Romain Le Boeuf dodaje kako „priznanje ne stvara državu, baš kao što je ni nepriznavanje ne briše”.
U međuvremenu se izraelski premijer Benjamin Netanyahu zaklinje da neće dopustiti palestinsku državnost, dok krajnje desni članovi njegova kabineta prijete aneksijom Zapadne obale.
Hoće li 11 neodlučnih članica ponovno zakočiti zajedničku vanjsku politiku Europske unije ili će prevladati pritisak većine, postaje ključno pitanje koje Bruxelles mora razriješiti već na idućem samitu početkom listopada.
