Rastuće cijene nekretnina i najamnina „šire se Europom poput pandemije”, upozorio je barcelonski gradonačelnik Jaume Collboni, predstavivši apel koji je potpisalo još 16 njegovih kolega. Gradonačelnici, čiji gradovi okupljaju više od 20 milijuna stanovnika, traže da Europska unija hitno otključa milijarde eura za socijalno i priuštivo stanovanje.
Collboni podsjeća da je Bruxelles tijekom pandemije covida-19 pokrenuo izvanredni instrument NextGenerationEU te poručuje da je isto potrebno učiniti i sada: „Europske institucije moraju izdvojiti izvanredna sredstva za gradnju pristupačnih stanova za mlade, radničke obitelji i urbanu srednju klasu.”
Glavne točke zahtjeva:
• osnivanje posebnog fonda za priuštivo stanovanje po uzoru na covid-fond, • mobilizacija najmanje 300 milijardi eura javnih i privatnih ulaganja godišnje, • uključivanje gradova u donošenje europske stambene politike.
EU će ovoga tjedna predstaviti prvi sveobuhvatni plan za stanovanje nakon višemjesečnih konzultacija sa stručnjacima i javnošću.
Alarmantni podaci
Prema Eurostatu, cijene stanova u Uniji porasle su 48 posto između 2010. i 2023., dok su najamnine skočile 22 posto. Gotovo svaka deseta osoba sada na krov nad glavom troši 40 posto ili više raspoloživog dohotka – čak 29 posto stanovništva u Grčkoj, 15 posto u Danskoj te 13 posto u Njemačkoj.
Collboni stambenu krizu opisuje kao „neviđenu unutarnju prijetnju” EU-u. Smatra da bi ignoriranje problema potaknulo sumnje u sposobnost demokracija da riješe goruće izazove, usporedivši ga s geopolitičkom krizom izazvanom ruskom agresijom na Ukrajinu.
Europski povjerenik za stanovanje Dan Jørgensen nedavno je najavio da Komisija priprema mjere protiv „golemog problema” kratkoročnog najma, što gradonačelnici također vide kao korak u pravom smjeru. Ostaje, međutim, ključno pitanje: hoće li se dobra volja pretvoriti u konkretne – i dovoljno velike – resurse?