Europska unija službeno je omogućila državama članicama da poljoprivredne potpore za okolišne i klimatske mjere obračunavaju i – po košnici. Time se, prvi put, financijska potpora više ne mora vezati isključivo uz hektar zemljišta ili paušalne iznose, već izravno uz broj pčelinjih zajednica.
Predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir podsjetila je da je odbor još 2023. predložio upravo takav model nakon tematske rasprave o stanju u sektoru pčelarstva. Prijedlog je potom predstavljen Europskoj komisiji, a povjerenik Christophe Hansen izrazio mu je potporu tijekom posjeta Zagrebu u svibnju prošle godine.
„Nedavnim izmjenama pravila državama članicama omogućeno je da se potpore mogu obračunavati i po košnici, odnosno po pčelinjoj zajednici”, izjavila je Petir, naglasivši da odluku o uvođenju, obliku i visini potpore donosi svaka država zasebno kroz svoj strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike.
U Hrvatskoj su već krenuli razgovori između Ministarstva poljoprivrede, Hrvatskog pčelarskog saveza i saborskog Odbora o mogućim modelima primjene. Ključni preduvjet bit će točna evidencija broja pčelinjih zajednica, kako bi raspodjela sredstava bila pravedna i transparentna.
Petir je podsjetila da pčele oprašuju veliki broj poljoprivrednih kultura i samoniklog bilja, a njihov doprinos proizvodnji hrane „višestruko nadilazi vrijednost samih pčelinjih proizvoda”. Po njezinu mišljenju, nova potpora trebala bi donijeti ravnomjerniju raspodjelu sredstava među pčelarima i stabilniji okvir za razvoj sektora u uvjetima klimatskih promjena, smanjenja paša i rastućih troškova proizvodnje.