Europska unija ponovo je otvorila raspravu o prijedlogu zakona koji bi sve pružatelje komunikacijskih usluga ‒ od WhatsAppa i Signala do Vibera i Telegrama ‒ obvezao na automatsko skeniranje fotografija, videozapisa i drugih datoteka koje građani šalju putem svojih uređaja.
Glavni motiv inicijative jest borba protiv dječje pornografije. Petnaest država članica, uključujući Hrvatsku, podržalo je prijedlog kojim bi se analiza sadržaja obavljala već na samom telefonu ili računalu, prije šifriranja poruka. Time bi se otvorila takozvana „stražnja vrata” za stalni pristup trećih strana podacima korisnika.
Kritičari upozoravaju na orvelijanski nadzor. Nekadašnji član saborskog Vijeća za nadzor obavještajnih službi Zoran Grgić tvrdi da se „priča o dobrobiti djece” koristi kao paravan za masovnu kontrolu i moguće političke manipulacije. Komunikacijski stručnjak Krešimir Macan podsjeća da je i GDPR zamišljen kao zaštita privatnosti, no praksa pokazuje da digitalne platforme i dalje prikupljaju golemi broj podataka o korisnicima.
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović ističe da odluka još nije donesena ni na stručnoj razini te priznaje da su stavovi država podijeljeni: „Velika većina, među kojima je i Hrvatska, smatra da se pitanje mora regulirati, dok se sedam ili osam članica tome čvrsto protivi.” Prema trenutačnom prijedlogu, obvezno bi se prijavljivale sporne fotografije, ali ne i tekstualne poruke.
Danska je 1. srpnja preuzela predsjedanje Vijećem EU-a i postavila usvajanje propisa kao prioritet do 14. listopada. Istodobno je pokrenuta internetska peticija kojom građani pozivaju europarlamentarce da zaustave inicijativu.
U Hrvatskoj se godišnje evidentira između 400 i 500 kaznenih djela seksualnog iskorištavanja djece na internetu. Dok jedni smatraju da bi novi sustav pomogao u suzbijanju tog kriminala, drugi upozoravaju da bi automatizirano skeniranje moglo pogrešno označiti i sasvim bezopasne sadržaje, rušeći temelje privatnosti za gotovo 500 milijuna stanovnika Unije.
