Bruxelles priprema novu rundu sankcijskog pritiska na najveće kupce ruske nafte. Posebni izaslanik Europske unije za sankcije David O’Sullivan poručio je u Bruxellesu da je, zbog pada cijena energenata i sve slabijih gospodarskih pokazatelja u Moskvi, „trenutak da se pritisne još jače”.
Govoreći na skupu Europskog političkog centra, O’Sullivan je poručio da Unija planira usmjeriti „maksimalni pritisak” na Kinu i Indiju kako bi prestale kupovati rusku naftu. Po njegovim riječima, tržište je trenutno „preplavljeno” sirovom naftom, a ključni indikatori ruske ratne ekonomije „svijetle crveno”.
• Brent nafta trenutačno se kreće oko 63 američka dolara po barelu – tek nešto više od polovice cijene neposredno nakon ruske invazije na Ukrajinu.
• Ruska mješavina Urals pala je na oko 53 dolara, što je trećinu manje od prosjeka u 2022.
Pad cijena, tvrdi O’Sullivan, otvara prostor da se dodatno smanje prihodi Kremlja: „Ovo je naša prilika da druge zemlje odvratimo od ruske nafte i dodatno pogodimo prihode Kremlja.”
EU je već sankcionirala pojedine kineske i indijske luke i rafinerije koje su, nakon početka rata, višestruko povećale kupnju ruske nafte. Kao uspješan presedan O’Sullivan je naveo zabranu koja je ranije pogodila indijsku rafineriju Nayara Energy, u ruskom vlasništvu.
Istodobno, europska ovisnost o ruskim energentima dramatično je pala. Prema podacima Europske komisije, udio ruskog plina u ukupnom uvozu bloka spustio se s 45 % na 13 %, dok je uvoz ruske nafte srezan s 27 % na svega 2 %.
O’Sullivan je naglasio da bi nestabilnosti u Venezueli i Iranu, dvjema važnim izvoznicama, također mogle promijeniti odnos snaga na tržištu i dodatno otežati Moskvi financiranje rata.
Bruxelles pritom ne skriva krajnji cilj: pojačanim ekonomskim pritiskom primorati Rusiju na prekid agresije pod uvjetima koji Ukrajini neće značiti kapitulaciju.