Bosna i Hercegovina 4. listopada izlazi na opće izbore, a hrvatske stranke u utrku za tročlano Predsjedništvo šalju – dvoje kandidata. Raspršeni glasovi Hrvata mogli bi, upozoravaju politički analitičari, otvoriti put scenariju koji se već četiri puta dogodio u posljednja dva desetljeća: da hrvatskog člana državnog vrha opet izaberu bošnjački birači.
Podjele su se produbile unatoč višegodišnjim pozivima na zajednički nastup. Svaki od dvaju tabora tvrdi da upravo on nudi „autentičnog“ predstavnika Hrvata, no matematička logika upozorava da dva kandidata znače dvostruki rizik. Bošnjačko biračko tijelo daleko je brojnije, a izborna pravila omogućuju mu da, ako Hrvati nisu jedinstveni, odluči i o njihovom članu Predsjedništva.
Ako se prognoze ostvare, bio bi to peti put u 20 godina da Bošnjaci biraju hrvatskog člana kolektivnog šefa države. Taj ishod godinama potpiruje političke napetosti i zahtjeve za izmjenom izbornog zakona kojima bi se, tvrde hrvatske stranke, spriječilo „preglasavanje“ manjinskog naroda.
Dok kampanja ulazi u završnicu, ostaje otvoreno pitanje hoće li poruke o nužnosti zajedništva ipak potaknuti birače da se okupe oko jednog imena ili će unutarhrvatska konkurencija još jednom presuditi – i to izvan hrvatskog biračkog tijela.