Dubrovnik će od 22. do 26. lipnja 2026. ugostiti „14th ISABS and Mayo Clinic Conference: Advances in Application of Artificial Intelligence in Precision Medicine“, jedan od najznačajnijih globalnih skupova posvećenih personaliziranoj medicini i primjeni umjetne inteligencije u zdravstvu. Organizatori su International Society for Applied Biological Sciences (ISABS), Mayo Clinic i Specijalna bolnica Sv. Katarina.
Na konferenciji će sudjelovati više od 50 vodećih svjetskih stručnjaka s institucija poput Mayo Clinic, MIT-a, University of California, Johns Hopkinsa, Max Plancka i drugih, a tradicija nalaže da se u Dubrovniku pojave i dobitnici Nobelove nagrade – dosad ih je, na prethodnim izdanjima, bilo deset.
Predsjednik ISABS-a prof. Dragan Primorac ističe da će se raspravljati o upotrebi naprednih AI algoritama u čitavom spektru medicinskih disciplina, od onkologije i kardiologije do psihijatrije i pedijatrije. Posebna sekcija bit će posvećena forenzici i antropologiji, uključujući analize podrijetla populacija „od neandertalaca do suvremenog čovjeka“.
Hrvatski iskoraci
Hrvatska se, kaže Primorac, posljednjih godina snažno pozicionirala u području precizne medicine:
- u rujnu 2023. u Specijalnoj bolnici Sv. Katarina provedeno je prvo potpuno sekvenciranje ljudskog genoma u zemlji;
- tim bolnice i američkog Dartmouth Healtha analizirao je više od 20 000 metastatskih tumora te razvija AI softver za otkrivanje primarnog sijela raka nepoznatog podrijetla;
- pokrenuta je petogodišnja specijalizacija iz medicinske genetike, a u pripremi je udžbenik „Medicinska genetika u kliničkoj praksi“ s gotovo 1 400 stranica i 180 autora. Recenzenti ga opisuju riječima: „Radi se o najsveobuhvatnijem djelu iz područja medicinske genetike u Hrvatskoj, do sada napisanom.”
Od tekuće biopsije do nutrigenomike
Trendovi koje će Dubrovnik staviti u fokus obuhvaćaju:
- tekuću biopsiju – neinvazivnu analizu tumorske DNA iz krvi koja omogućuje praćenje mutacija i prilagodbu terapije u realnom vremenu;
- farmakogenomiku, čiji je cilj smanjiti nuspojave lijekova individualnim doziranjem; štetni učinci lijekova već su četvrti uzrok smrtnosti u SAD-u, a troškovi liječenja komplikacija dosežu 30 milijardi dolara godišnje;
- nutrigenomiku, mladu disciplinu koja povezuje genetski profil s personaliziranim prehrambenim preporukama kako bi se spriječile kronične bolesti poput dijabetesa ili kardiovaskularnih bolesti.
Nacionalni okvir za AI u zdravstvu
Vlada RH pokrenula je izradu Nacionalnog plana za razvoj umjetne inteligencije do 2032., što stručnjaci ocjenjuju ključnim za standardizaciju zdravstvenih podataka, integraciju AI u bolničke sustave i edukaciju liječnika. Paralelno se radi na usklađivanju s europskim AI Actom te na projektima financiranim iz Digital Europe Programa i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Primorac upozorava da, iako AI otvara „ogroman“ potencijal, potrebno je ozbiljno shvatiti upozorenja pionira poput Geoffreya Hintona o rizicima nekontrolirane primjene tehnologije.
Pogled unaprijed
S motom „prava terapija za pravog pacijenta u pravo vrijeme“, Dubrovnik 2026. trebao bi potvrditi da personalizirana medicina nije daleka budućnost nego stvarnost koja se već gradi u hrvatskim laboratorijima i klinikama – uz potporu umjetne inteligencije, multidisciplinarne suradnje i svjetske znanstvene elite.
