Najnovija karta Eurostata o riziku od siromaštva i socijalne isključenosti u 243 europske regije razotkrila je dramatične razlike unutar Hrvatske.
Panonska Hrvatska – prostor Slavonije, Banije i Korduna – bilježi stopu od 31 %, što je više od prosjeka cijele Srbije (29,8 %) i osjetno iznad vojvođanskih 24,7 %. Time je kontinentalni istok zemlje smješten među najugroženije dijelove Europske unije i njezina susjedstva.
S druge strane, Grad Zagreb sa skromnih 11,1 % izloženih riziku dijeli isti rang s austrijskim Salzburgom i ubraja se među 26 europskih regija s najnižim pokazateljem. Sve sjeverne županije koje okružuju metropolu imaju 18,3 %, dok Jadranska Hrvatska – obalni pojas od Istre do Dubrovačko-neretvanske županije – stoji na 22,9 %.
Prosjek za čitavu državu iznosi 21,7 %, gotovo identičan europskoj vrijednosti od 21 %, no razlike između regija ukazuju na dubok društveni rascjep. Prag rizika od siromaštva u 2024. godini postavljen je na 7 407 eura godišnje za samca, odnosno 15 554 eura za četveročlanu obitelj.
Eurostatovi podaci također pokazuju:
• 26 europskih regija ima manje od 12,5 % stanovništva u riziku – među njima gotovo cijela Češka, sjever Italije te sjeveroistok i zapad Austrije.
• Rekorder po niskom riziku je talijanski Bolzano sa svega 6,6 %, a slijedi regija Bratislave s 8,6 %.
• Najviši rizik, dvostruko veći od prosjeka EU-a, bilježe južnoitalijanske Kalabrija (48,8 %) i Kampanija (43,5 %) te španjolski autonomni gradovi Melilla (44,5 %) i Ceuta (42,2 %).
• Među 25 najugroženijih regija nalaze se i Bruxelles te njemački Bremen, što pokazuje da siromaštvo pogađa i bogatije države.
Ogromne razlike unutar Hrvatske analitičari povezuju s ratnim posljedicama, privatizacijskim malverzacijama, dugogodišnjim iseljavanjem, ali i promašenim politikama ruralnog i poljoprivrednog razvoja. Dok Zagreb zahvaljujući koncentraciji administracije, gospodarstva i visoko plaćenih usluga drži korak s najrazvijenijima, istok zemlje ostaje bez stanovništva i investicija.
Bez dubljih reformi i usklađenih regionalnih politika, upozoravaju stručnjaci, jaz bi se mogao dodatno produbiti – unatoč činjenici da Europska unija godišnje za socijalnu zaštitu izdvaja goleme iznose, pri čemu prednjače Finska, Francuska i Austrija.