Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan predstavio je mini-reformu kojom želi ubrzati i pomladiti hrvatsko pravosuđe.
Glavne novosti
• Za prvo imenovanje sucem ili državnim odvjetnikom više nije obvezna jednogodišnja Državna škola za pravosudne dužnosnike. • Dovoljne su: – dvije godine rada kao savjetnik u sudu ili državnom odvjetništvu, odvjetnički vježbenik ili javnobilježnički savjetnik, ili – pet godina pravničkog rada nakon položenog pravosudnog ispita. • Državna škola ostaje kao dodatna nadogradnja znanja, usmjerena na nove zakonske izmjene. • Kandirati se mogu i odvjetnici, javni bilježnici te njihovi savjetnici, uz iste stažem definirane uvjete.
Bodovanje kandidata
– Suci i državni odvjetnici dobit će do 200 bodova za dosadašnji rad te do 20 bodova na razgovoru pred vijećem. – Ostali kandidati ocjenjuju se uspjehom na pravosudnom ispitu (do 100 bodova), radom u pravosudnim tijelima (do 100) ili pisanom provjerom (do 100) te razgovorom (do 20).
Zašto se ide u promjene?
Prema podacima ministarstva:
• 70 % pravosudnih dužnosnika približava se 60. godini života, a samo 7 % ih je mlađih od 40. • Među sucima čak 70 % je starije od 50, dok je tek 6 % ispod 40. • Broj sudaca u deset godina pao je s oko 1 900 na 1 600.
„To je veliki problem zbog nepovoljne dobne strukture pravosudnih dužnosnika”, poručio je Habijan, objašnjavajući da je dosadašnje obvezno školovanje uz rad odgađalo ulazak mlađih kadrova.
Na manjak ljudi redovito upozorava i glavni državni odvjetnik Ivan Turudić; dio njegovih prijedloga ugrađen je u ovaj zakonski paket.
Sljedeći koraci
Izmjene triju zakona – o Pravosudnoj akademiji, Državnom sudbenom vijeću te Državnoodvjetničkom vijeću – upućene su u saborsku proceduru. Vlada očekuje da će mjere već tijekom 2026. početi popunjavati prazna mjesta i spuštati prosječnu dob sudaca i tužitelja.
