Bivši šef Europske središnje banke Mario Draghi poručio je u petak da se Europska unija mora brže prilagoditi svijetu u kojem dominiraju ratovi i gruba geopolitika te zauzeti „glavnu, a ne sporednu ulogu”. Govoreći na tradicionalnom Rimini Meetingu, Draghi je ocijenio da se dotadašnja vjera Bruxellesa u vlastitu gospodarsku veličinu raspala.
„Ova će se godina pamtiti kao ona u kojoj je ta iluzija isparila”, rekao je, podsjetivši kako je 450 milijuna potrošača EU-a godinama smatrano dovoljnim jamstvom političke moći.
Ključni šok, tvrdi, stigao je iz Washingtona. „Doživjeli smo vrlo brutalan poziv na buđenje Donalda Trumpa: morali smo se pomiriti s carinama našeg najvećeg trgovinskog partnera i saveznika”, kazao je Draghi, dodajući da je Europa pritom natjerana na veće vojne izdatke „na načine koji vjerojatno ne odražavaju europske interese”.
Posljedice su, navodi, jasno vidljive: Unija u Trumpovim mirovnim inicijativama za Ukrajinu igra tek sporednu ulogu, u Gazi je ostala promatrač, a Peking joj javno poručuje da nije ravnopravan partner. „Europa je loše opremljena za svijet u kojem su sigurnost opskrbe i geookonomija važniji od same učinkovitosti”, upozorio je bivši talijanski premijer.
Draghi ponovno poziva na snažnije jedinstveno tržište te se poziva na procjenu MMF-a prema kojoj bi ukidanje unutarnjih prepreka na američku razinu podiglo produktivnost EU-a za sedam posto u sedam godina. Iste prepreke, naglašava, poskupljuju i obrambenu modernizaciju: unatoč planiranih 2 bilijuna eura ulaganja do 2031., „unutarnje barijere djeluju kao carina od 64 posto na opremu i 95 posto na metale”, što usporava natječaje i povećava ovisnost o dobavljačima izvan EU-a.
Rješenje vidi u zajedničkom zaduživanju Unije za financiranje obrane, istraživanja, infrastrukture i disruptivnih tehnologija – prijedlogu koji i dalje blokiraju „štedljive” članice. „Samo oblici zajedničkog duga mogu poduprijeti projekte koje rascjepkani nacionalni napori nikad ne bi mogli ostvariti”, poručio je. Po njegovoj računici, budući projekti zahtijevat će dodatnih 1 do 2 bilijuna eura godišnje, pa se vlade moraju dogovoriti i o industrijskoj te trgovinskoj politici.
Zaključno, Draghi poručuje da je brži gospodarski rast i dublja politička reforma cijena koju EU mora platiti želi li zadržati – ili steći – stvarnu geopolitičku moć.
