Sve manje domaćeg mesa, mlijeka, kruha, voća i povrća na dalmatinskim stolovima otkriva dubinu krize u poljoprivrednoj i stočarskoj proizvodnji. Stručnjaci upozoravaju da Hrvatska već desetljećima „hoda unatrag”: umjesto da podupre lokalne farme i njive, tržnice puni uvozom – ne egzotičnih namirnica, nego svinjskog mesa, krušnih proizvoda i ostalih osnovnih prehrambenih artikala koje bi domaći proizvođači mogli (i morali) osigurati.
Procjene govore da se samodostatnost u svinjetini već srozala ispod polovice, dok domaćeg mlijeka na tržištu ima tek toliko da zadovolji dio potražnje. Istodobno se povećavaju troškovi stočne hrane i energenata, a poljoprivrednici odustaju od proizvodnje jer ne nalaze računicu ni stabilnu podršku države.
Poljoprivredni stručnjaci vide uzroke u rasparceliranoj zemlji, nedostatku suvremenih sustava navodnjavanja te slabašnoj mreži otkupa. Upozoravaju da će bez strateških ulaganja i okrupnjavanja proizvodnje dalmatinski pašnjaci ostati pusti, a police trgovina sve ovisnije o kamionima iz inozemstva.
„Ako danas ne promijenimo smjer, sutra ćemo uvoziti i maslinovo ulje”, sarkastično poručuje jedan agronom, opisujući cijelu situaciju kao „tragikomediju domaće nebrige”.
Za preokret, kažu poljoprivrednici, trebalo bi pojednostaviti birokratske procedure, dugoročno subvencionirati investicije u farme i preradu te uspostaviti jasnu strategiju obnove stočarskih kapaciteta. U suprotnom, Dalmaciji prijeti gubitak ne samo okusa tradicije nego i ključnog dijela gospodarskog identiteta.