Prosječna bruto plaća u Hrvatskoj trenutačno iznosi 2045 eura. Ako se godišnji iznos te plaće preračuna u neto, dobije se 20,23 prosječne mjesečne isplate od 1413,26 eura.
Od tih 20,23 "neto plaće" čak 8,23 odlazi državi, gradovima i općinama kroz doprinose i porez na dohodak:
- 3,5 prosječne neto plaće pojedu mirovinski doprinosi
- 2,86 neto plaće odlazi za zdravstveno osiguranje
- 1,89 neto plaće „proguta” sam porez na dohodak
Za radnika u Splitu, koji na dohodak plaća stopu od 21,5 %, pitanje je isplati li se djecu držati na poreznoj kartici ili ih maknuti i uzeti jednokratnu, tzv. „veliku“ isplatu olakšice.
Logika je jednostavna: dječja olakšica na kartici tijekom godine smanjuje osnovicu poreza na dohodak, dok jednokratna isplata odmah donosi veći iznos, ali bez dugoročnog učinka na mjesečne odbitke. Budući da porez na dohodak Splićaninu odnosi 1,89 prosječne neto plaće godišnje, uklanjanje djece s kartice pomaknut će tek taj dio rasterećenja, a ne i doprinose.
U praksi, odluči li se prosječno plaćeni Splićanin za jednokratnu isplatu, dobit će iznos približno jednak onome što bi tijekom godine »uštedio« na porezu zahvaljujući djeci. No istodobno će svaki sljedeći izračun plaće biti nešto manji, jer će mu osnovica ostati veća.
Zaključak: tko ovisi o stabilnom mjesečnom kućnom budžetu, isplativije mu je djecu ostaviti na poreznoj kartici. Oni koji hitno trebaju gotovinu, primjerice za veći jednokratni trošak, mogu razmotriti skidanje djece i uzimanje pune olakšice odjednom – ali pritom moraju prihvatiti niži neto do kraja godine.