Na pokusnom imanju Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču raste neobičan „stanovnik” – divlji kupus s Korčule, Visa, Palagruže i Sveca. Upravo te otporne biljke, prikupljene na najjužnijim hrvatskim otocima, u središtu su istraživanja koje bi moglo promijeniti budućnost domaće povrtlarstva.
Voditeljica projekta, znanstvena savjetnica dr. sc. Smiljana Goreta Ban, objašnjava da divlji srodnici kultiviranih biljaka često nose gene otpornosti koji modernim sortama nedostaju. „Sve je veći naglasak na divljim srodnicima jer oni mogu sadržavati gene otpornosti koje danas tražimo”, ističe Goreta Ban i dodaje da takvi projekti imaju „dugoročnu vrijednost jer omogućuju razvoj otpornijih sorti”.
Korak po korak do novih gena • Prikupljanje sjemena: znanstveni tim godinama obilazi jadranske otoke i skuplja sjeme divljeg kupusa. • Regeneracija: na posebnim parcelama u Poreču biljke se uzgajaju u izoliranim, mrežama prekrivenim gredicama kako bi se spriječilo neželjeno oprašivanje; postupak traje i po nekoliko godina. • Testiranja: dosad su ispitane tolerancija na sušu i zaslanjenost tla, a trenutačno se analizira otpornost na opasnu bakterijsku bolest kupusa.
Cilj je iz postojećeg genetskog bogatstva izdvojiti gene koji omogućuju bolju prilagodbu klimatskim stresovima i prenijeti ih na osjetljive, ali komercijalno važne sorte. Time se, naglašava dr. Goreta Ban, spajaju očuvanje prirodne raznolikosti i „vrlo konkretne potrebe poljoprivrede”.
Institut u Poreču time se sve jasnije pozicionira kao nacionalno i međunarodno središte za istraživanje biljnih genetskih resursa, podsjećajući koliko je strateški važno dugoročno ulagati u znanost – osobito u eri klimatskih promjena i rastućih izazova u proizvodnji hrane.