Dok u Ujedinjenom Kraljevstvu ponovno bukti rasprava o uvođenju nacionalnih osobnih iskaznica, u većem dijelu Europe ta je tema odavno riješena. U 25 od 27 članica Europske unije građani već desetljećima koriste fizičke osobne iskaznice – od 2021. u jedinstvenom, strojno čitljivom EU formatu – koje vrijede i za putovanja unutar schengenskog prostora.
• U 15 država posjedovanje iskaznice je obvezno (nema, međutim, zakonske obveze da je stalno nosite sa sobom), dok je u 11 dobrovoljno; vozačke dozvole ili druge isprave priznavaju se kao alternativa. • Kartica veličine kreditne pohranjuje osnovne podatke – ime, adresu, državljanstvo, datum i mjesto rođenja, spol, visinu, fotografiju, datume izdavanja i isteka – a čip dodatno sadrži fotografiju i otiske prstiju.
Irska i Danska jedine su iznimke bez standardizirane EU iskaznice, no i one, poput ostalih članica, razvijaju ili već nude digitalne identifikacijske novčanike.
Regulatorni okvir eIDAS 2.0 obvezuje sve članice da najkasnije do 2026. svakom građaninu omoguće barem jedan digitalni identitet. U digitalnom novčaniku moći će se sigurno pohraniti i dijeliti osobna isprava, putovnica, rodni list, studentska iskaznica, kvalifikacije, vozačka dozvola ili porezni podaci.
Primjeri iz prakse
• Danska – Bez aplikacije MitID, pokrenute 2023., na internetu je gotovo nemoguće živjeti: potrebna je za internetsko bankarstvo, kupnju, plaćanje računa, zakazivanje pregleda ili prijavu na fakultet.
• Estonija – Elektronički identitet star gotovo 20 godina omogućuje glasanje, digitalno potpisivanje i pristup javnim i financijskim uslugama. Tallinn procjenjuje da građanima godišnje uštedi oko pet radnih dana administracije.
• Poljska – Aplikacija mObywatel, postupno uvedena od 2017., nedavno je prešla 10 milijuna aktivnih korisnika; više od milijun ljudi otvara je svaki dan. Prijava se potvrđuje putem e-bankarstva, čitača za digitalnu osobnu iskaznicu ili internetskog „pouzdanog profila”. Među funkcijama su provjera bodova na vozačkoj, promjena biračkog mjesta, prijava izgubljenih dokumenata i skeniranje QR koda radi provjere tuđeg identiteta. Odnedavno vozači mogu digitalno prijaviti sudar osiguratelju, a srednjoškolci koriste virtualne učeničke iskaznice za popuste u prijevozu i muzejima. U prosincu se planira uvođenje virtualnog AI asistenta koji će pomagati pri popunjavanju birokratskih obrazaca.
• Ukrajina – Unatoč ratu, aplikacija Diia omogućuje pohranu 14 ključnih dokumenata i pristup 21 javnoj usluzi, pokazujući koliko digitalni identitet može biti otporan i u kriznim uvjetima.
Sigurnosni i privatnosni aspekti
Unutar EU-a rasprava se trenutačno svodi na zatvaranje eventualnih „rupa” u zaštiti privatnosti. Države koje već koriste digitalne dokumente do sada nisu prijavile veće sigurnosne incidente, a popularnost sustava – primjerice deset milijuna Poljaka u mObywatelu – sugerira visok stupanj povjerenja građana.
Zaključak
Dok London odvaguje argumente za i protiv klasičnih osobnih iskaznica, većina Europe cijeli sustav seli u džep – na pametni telefon. Digitalni identiteti, od estonskog e-ID-a do danskog MitID-a, pokazali su se učinkovitim alatom za ubrzavanje administracije i modernizaciju javnih usluga. S europskim rokovima postavljenim za 2026., digitalna iskaznica uskoro bi mogla postati jednako uobičajena kao i fizička, a rasprava o njezinu postojanju – stvar prošlosti.