Dok se europski dužnosnici vraćaju s godišnjih odmora, na hodnicima Bruxellesa dočekuje ih neuobičajen lobist – Europska središnja banka. Njezin projekt digitalnog eura, elektroničke inačice gotovine, podijelio je političare i financijsku industriju te započeo utrku s rokovima.
Europska unija nastoji do kraja godine usuglasiti pravila o tome kako bi virtualni euro trebao funkcionirati, a Europski parlament će o njima raspravljati tijekom jeseni. Istodobno, ministri financija i guverneri središnjih banaka okupljaju se ovog mjeseca u Kopenhagenu, gdje će im čelnici ESB-a ponovno gurati ideju.
Što je digitalni euro? Digitalni euro bio bi središnje izdano, zakonsko digitalno sredstvo plaćanja istovjetne vrijednosti kao i fizički novac. Građani bi ga držali u aplikaciji nalik novčaniku, a ESB bi vodio vlastitu evidenciju iznosa, čineći ga praktički neuništivim. Za razliku od današnjih kartičnih ili mobilnih uplata, transakcija bi se mogla odvijati izravno između dvaju digitalnih novčanika, bez posredovanja banaka ili kartičarskih divova.
Zašto je ideja sporna? • Banke strepe da bi digitalni euro potkopao njihov model poslovanja jer javnost ne bi morala držati novac na komercijalnim računima. • Desno orijentirani zastupnici brinu se oko moguće državne kontrole nad potrošnjom građana. Njihov glavni glas u parlamentu je bivši španjolski središnji bankar Fernando Navarrete, zadužen za zakonodavni dosje, koji je projekt nazvao „a last resort” i „a nuclear threat”. • Industrija plaćanja novi novac opisuje kao „a solution looking for a problem” i upozorava da bi, uz visoke troškove prilagodbe infrastrukture, mogao zakočiti inovacije.
Prijepori oko granica i privatnosti Države članice u Vijeću raspravljaju o ograničenju količine digitalnih eura koje bi pojedinac smio držati kako bi spriječile odljeve depozita iz banaka. Njemačka i Nizozemska inzistiraju na najvišim standardima zaštite privatnosti transakcija, dok Belgija najavljuje veto ako se novac ne bude mogao koristiti i izvan mreže.
Geopolitički motivi U ESB-u strahuju da će, bez vlastite digitalne gotovine, Unija postati još ovisnija o američkim kartičarskim tvrtkama, dok tehnološki giganti poput Applea ili Mete sve jače ulaze u platni promet. Dodatni pritisak stvara SAD, čija administracija gura razvoj stabilnih kriptovaluta vezanih uz dolar, što europski dužnosnici vide kao prijetnju monetarnom suverenitetu.
Što slijedi? Vijeće EU-a želi do kraja godine zaključiti svoj stav, no Parlament konačnu riječ ne planira dati prije svibnja iduće godine. Čak i uz brz dogovor, procjene govore da građani neće moći plaćati digitalnim eurima prije 2028. godine.
Do tada će se nastaviti lobistička ofenziva ESB-a, bankarski otpor i političko natezanje – a Bruxelles će još jednom postati bojno polje za budućnost europske valute.