SpaceX je u utorak, 26. kolovoza, s poligona Starbase u Teksasu uspješno lansirao Starship na njegov deseti probni let, prvi koji je bez većih poteškoća obišao pola planeta i završio na predviđenoj točki u Indijskom oceanu.
Najveća i najmoćnija raketa na svijetu poletjela je u 19.30 po lokalnom vremenu, dosegla visinu od 192 kilometra i ubrzala na više od 26 000 kilometara na sat. Prijenos na platformi X pratilo je više od 1,8 milijuna gledatelja, daleko više nego prethodne testove – dijelom zbog spektakularnog neuspjeha od 18. lipnja, kada je Starship 36 eksplodirao ubrzo nakon polijetanja, ali i zbog kontinuiranih prosvjeda lokalnih ekoloških organizacija te pritužbi meksičke vlade na svemirski otpad koji završava na njezinom teritoriju.
Starship je ključan za planove Elona Muska o kolonizaciji Marsa, ali i za ugovore s američkom vladom, najvećim SpaceX-ovim klijentom. Sustav je osmišljen kao potpuno višekratno rješenje: donji stupanj Super Heavy s 33 motora Raptor podiže letjelicu iz Zemljine atmosfere, a gornji, sam Starship, nosi teret ili posadu dalje u svemir.
Tijekom leta ispušteno je osam simuliranih satelita Starlink nove generacije (V3) na visini od oko 190 kilometara iznad Atlantskog oceana. Nekoliko minuta nakon odvajanja Super Heavy je izveo uspješno "američko" prskanje u Meksičkom zaljevu, čime je SpaceX testirao mogućnost budućeg ponovnog korištenja potisnika.
Pri ponovnom ulasku u atmosferu, na brzini od 26 660 kilometara na sat, na oklopu letjelice zamijećena su manja oštećenja, ali je Starship ostao stabilan sve do planiranog vertikalnog prizemljenja na površini oceana. U skladu s planom, vozilo 37 tada je potpuno uništeno – „kontrolirana” eksplozija zatvorila je let koji je trajao točno jedan sat i šest minuta.
Za SpaceX to znači gomilu novih podataka i, barem privremeno, odmak od niza ranijih neuspjeha. No pred Muskom stoje i izazovi izvan inženjerstva: okolišni pritisci na Starbase sve su glasniji, a očima javnosti i političara nikada se nije gledalo pozornije u svaki novi uzlet prema Marsu.