Demis Hassabis, direktor Googleovih naprednih projekata za umjetnu inteligenciju i su-osnivač DeepMinda, uvjeren je da se ubrzano bližimo inovacijama koje bi mogle dovesti do pojave umjetne opće inteligencije (AGI). Ovaj londonski šahovski čudo od djeteta, inače doktor kognitivne neuroznanosti, već je zaslužan za značajna otkrića poput AlphaFolda, nagrađenog Nobelovom nagradom za kemiju. Sad vodi jedinstveni Googleov odjel nastao spajanjem DeepMinda i Google Braina, a usput upravlja i tvrtkom Isomorphic, čiji je cilj koristiti AI postignuća za otkrivanje novih lijekova.
Hassabis je uvjeren da znanstveni napredak omogućuje brzi put do AGI-ja, smatrajući kako će se u sljedećih nekoliko godina dogoditi značajan iskorak. U jednom je trenutku izjavio: „We’re pretty much dead on track. In the next five to 10 years, there’s maybe a 50 percent chance that we'll have what we define as AGI.” Na pitanje kako točno definira umjetnu opću inteligenciju, ističe da takav sustav mora ostvariti kognitivne sposobnosti usporedive s ljudskima.
Uz mogućnost goleme koristi od AI-ja (poput ušteda vremena, otkrića lijekova i čišćih izvora energije), Hassabis prepoznaje i ozbiljne izazove. Spominje scenarij u kojem se „mali zaostatak” prema AGI-ju može iznenada pretvoriti u nepremostivu prednost, ako sustav u kratkom roku počne sam kreirati vlastite poboljšane verzije. Ipak, smatra da će razvoj naprednih rješenja biti postupniji i da je stoga ključno uskladiti sigurnosne mjere i globalnu suradnju.
Osvrnuo se i na bojazan vezanu uz gubitak radnih mjesta ističući da umjetna inteligencija „superpunja” pojedinca, podiže produktivnost te otvara nove pogodnosti. No, svjestan je da bi s vremenom AI rješenja mogla sve više obavljati ljudske zadatke. Ipak, vjeruje kako će u određenim odnosima, primjerice medicinskoj njezi, ljudski faktor nastaviti imati presudnu ulogu.
Hassabis se nada da će napredak u AI-ju dovesti do „radikalne obilnosti” koja svJetU može ponuditi čišće izvore energije i rješenja za globalne probleme. Uvjeren je da bismo, uz dobru suradnju i moralno usmjerene projekte, mogli doživjeti „zlatno doba” u kojem će se čovječanstvo posvetiti stvarnoj dobrobiti društva i očuvanju planeta. „If everything goes well, then we should be in an era of radical abundance, a kind of golden era”, napominje, naglašavajući da, uz ispravne smjernice, umjetna inteligencija može poslužiti svima, a ne samo onima koji je prvi razviju.