Danska 1. srpnja preuzima rotirajuće predsjedanje Vijećem Europske unije od Poljske i odmah upada u oluju nužnih dogovora – od rekordnog proračuna do napetih trgovinskih odnosa s Washingtonom. Kopenhagen, koji je povijesno slovio za „poštenog posrednika”, sada mora balansirati između vlastitih interesa i potrebe da 27 država članica održi na zajedničkoj liniji.
Najskuplji dosje: novi sedmogodišnji proračun Europska komisija svoj će prijedlog višegodišnjeg financijskog okvira vrijednog oko 1,2 bilijuna eura predstaviti 16. srpnja. Sjever Europe – Švedska, Nizozemska i saveznici – traži manju kasu, dok jug želi širenje potrošnje. Baltičke države inzistiraju na obrambenom segmentu, Francuska na poljoprivrednim subvencijama, a Poljska na koheziji. Danska će pokrenuti pregovaračku mašineriju, ali proboj se ne očekuje prije 2027.
Obrambeni izazov i ograničeni novac Nakon što je 2022. ukinula 30-godišnju izuzeće od zajedničke sigurnosne politike, Danska se prometnula u glasnog zagovornika vojne pomoći Ukrajini. Ključni test bit će Europski program za obrambenu industriju (EDIP) težak 1,5 milijardi eura – okvir za buduće, znatno veće financiranje. Parlament je svoje učinio, a dansko će predsjedništvo pokušati do prosinca usuglasiti stav Vijeća i otvoriti trostrane pregovore.
Farmaceutske reforme pod povećalom lobista Poljska je u zadnji tren osigurala mandat Vijeća, a Danska sada mora voditi međuinstitucijske pregovore o 700 stranica dugoj reviziji pravila za lijekove. Cilj je brži dolazak inovativnih terapija uz niže cijene, dok se istodobno štite globalna konkurentnost i čisti proizvodni procesi. Danska farmaceutska industrija jaka je kod kuće, pa će Kopenhagen morati dokazati da može ostati neutralan posrednik.
Zadati smjer klimatskoj politici do 2040. Već 2. srpnja Komisija iznosi prijedlog smanjenja emisija za 90 % do 2040. godine. Samo petina članica zasad otvoreno podupire tako visoku brojku, dok ostale traže ustupke poput kupnje ugljičnih kredita u siromašnijim državama. U rujnu bi EU trebao predati i cilj za 2035. prema Ujedinjenim narodima – rok koji Danska mora pokušati spasiti.
Pojednostavljenje zelenih pravila i poljoprivreda Omnibus-prijedlog za rezanje birokracije u okolišnim izvještajima još je na stolu, a dodatni paketi za kemikalije, poljoprivredu i održivo financiranje stižu tijekom danskog mandata. Kopenhagen se diči prvim europskim porezom na poljoprivredne emisije ugljika, pa će pokušati uvjeriti kolege da „održivost i konkurentnost moraju ići zajedno”.
Ostale vruće teme • Pregled zabrane motora s unutarnjim izgaranjem 2035.: Njemačka, Italija i Europska pučka stranka traže ublažavanje, dok Francuska brani postojeći rok. • Zakon o suzbijanju seksualnog zlostavljanja djece na internetu: Vijeće je blokirano između zagovornika privatnosti i onih koji traže jače policijske ovlasti; Danska je u potonjem taboru. • Migracije: premijerka Mette Frederiksen ranije je poručila da je masovna migracija „a threat to the daily life in Europe”, a sada dobiva priliku progurati stroži sustav povratka neregularnih migranata. • Screening stranih ulaganja i novi trgovinski rat s Donaldom Trumpom: ako SAD 9. srpnja uvede 50-postotne carine na europsku robu, Danska će morati usklađivati reakciju EU-a, dok istodobno gura sporazume s Latinskom Amerikom, Indijom i Australijom.
Šest mjeseci nije dovoljno za rješavanje svih frontova, no dansko će predsjedništvo postaviti ton – između obrambene nužde, klimatskih obećanja i gospodarske utrke s Washingtonom i Pekingom.
