Danska će od utorka predsjedati Vijećem Europske unije, a Kopenhagen je već najavio da će svoje šestomjesečno vodstvo iskoristiti kako bi tehnološke divove natjerao na učinkovitiju zaštitu maloljetnika na internetu.
Glavni adut: obavezna provjera dobi
„Sve europske zemlje mogu od platformi zatražiti da uvedu provjeru dobi”, poručila je ministrica za digitalna pitanja Caroline Stage Olsen. Upravo uvođenje obvezne verifikacije smatra ključem svake ozbiljne zabrane društvenih mreža za djecu.
Premijerka Mette Frederiksen već je javno podržala potpuni pristup do 15. godine, dok je ministar pravosuđa Peter Hummelgaard u ožujku optužio digitalne platforme da potiču val nasilnog maloljetničkog kriminala.
Za Dansku, digitalno „po zadanom”, problem je izraženiji nego drugdje: 94 % djece otvori profil prije trinaeste, pokazuje vladino istraživanje. „Djeca su nam vrlo aktivna na internetu i to od najranije dobi”, potvrđuje Tashi Andersen iz organizacije Save the Children Denmark.
GDPR predviđa da je za obradu podataka djece mlađe od 13 potrebna roditeljska suglasnost, no brojke pokazuju da se pravilo masovno ignorira. Danska je pokušala granicu podići na 15 godina, ali „rupa uvijek ima”, priznaje ministrica.
Savezni pritisak na Big Tech
Kopenhagen želi da Europska unija uvede jedinstenu, obvezujuću provjeru dobi – bilo kroz nove smjernice za Zakon o digitalnim uslugama (DSA), budući Akt o digitalnoj pravednosti ili čak reviziju GDPR-a. Danska je jedna od članica koje su već kritizirale to što DSA smjernice provjeru dobi ostavljaju dobrovoljnom.
Val zabrinutosti širi se i drugdje: Francuska forsira zabranu društvenih mreža za mlađe od 15, a Grčka, Španjolska, Italija, Nizozemska i druge pridružile su se pozivima za nova ograničenja.
Danska planira momentum iskoristiti već početkom listopada, kada u Kopenhagenu neformalno okuplja europske ministre zadužene za digitalno. „Očekujem da ćemo tada postići barem deklaraciju o ovoj temi”, najavila je Stage Olsen.