Na Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima, 23. kolovoza, hrvatske državne institucije nizom su komemoracija odale počast stradalima pod nacizmom, fašizmom i komunizmom.
Jutarnje odavanje počasti na Mirogoju Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, potpredsjednik za financije Marko Primorac, ministar pravosuđa Damir Habijan, predstojnik Ureda premijera Zvonimir Frka-Petešić i savjetnik premijera Mate Granić zapalili su svijeće uz spomenik „Glas hrvatske žrtve – Zid boli”, na Grobnici narodnih heroja, grobu Brune Bušića, spomen-obilježju bleiburškim žrtvama te grobu prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana.
Vladino priopćenje podsjeća da je „okrutnost totalitarnih vladavina dovela do masovnih zločina, progona i likvidacija političkih neistomišljenika”, te naglašava kako je obveza države „sustavno utvrđivati činjenice o zločinima i nepravdama” kako bi se „s većom snagom i odgovornošću odgovorilo na izazove sadašnjosti i budućnosti”.
Pokop žrtava jame Jazovka U organizaciji Ministarstva hrvatskih branitelja održan je i posljednji ispraćaj 814 žrtava Drugoga svjetskog rata i poraća, ekshumiranih 2020. iz masovne grobnice Jazovka. Posmrtni ostaci položeni su u zajedničku grobnicu uz novo spomen-obilježje u Sošicama na Žumberku, a misu je predvodio zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša.
Jandroković na Golom otoku i Sv. Grguru Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković položio je vijence na spomen-obilježjima bivših političkih zatvora na Golom otoku i susjednom Svetom Grguru. Podsjetio je da je hrvatski narod bio „žrtva dva totalitarna i autoritarna, pa i zločinačka režima” – ustaške NDH tijekom Drugog svjetskog rata te jugoslavenskog komunističkog sustava poslije 1945.
„Na nama političarima je da obilježimo ovakva mjesta, sjetimo se svake nevine žrtve i osudimo taj zločinački totalitarni i autoritarni režim”, rekao je Jandroković, istaknuvši potrebu edukacije mlađih naraštaja o vrijednostima slobode i demokracije.
Povijesni podsjetnik Goli otok služio je kao logor za političke zatvorenike od 1948. do 1956., a ženski odjel nalazio se na Svetom Grguru. Zatvor je zatvoren 1988., a danas su objekti u ruševnom stanju.
Europski dan sjećanja ustanovljen je Deklaracijom Europskog parlamenta 2008., a Hrvatski sabor proglasio ga je spomendanom. Današnje komemoracije, istaknuli su predstavnici vlasti, dio su trajnog nastojanja da se njeguju kultura sjećanja, demokratske vrijednosti i poštovanje prema svim nevinim žrtvama 20. stoljeća.
