Ravnatelji pet najvećih bolnica u Dalmaciji – KBC-a Split te općih bolnica u Dubrovniku, Zadru, Šibeniku i Kninu – uputili su zajednički apel Ministarstvu zdravstva tražeći hitnu pomoć za rješavanje kroničnih problema koji, kako ističu, ugrožavaju skrb za oko milijun stanovnika i mnogobrojne turiste.
-
KBC Split: premalo kadra, premalo prostora
• Hitni prijem dnevno obradi 390 – 420 pacijenata izvan sezone, a ljeti i više od 650; helikopteri slijeću više od 800 puta godišnje.
• Čak 80 % dolazaka nisu hitna stanja, no ipak opterećuju sustav.
• Bolnici nedostaje oko 200 medicinskih sestara, a svakog mjeseca na bolovanju je još 350 djelatnika.
• Ključne potrebe: PET/CT uređaj, nova endoskopska oprema i – dugoročno – izgradnja suvremene regionalne bolnice. -
Dubrovnik: liječnika ponestaje, troškovi rastu
• Fali oko 100 liječnika (pedijatrija, transfuziologija, anesteziologija) i 65 medicinskih sestara.
• Nema magnetske rezonance ni angiografa.
• Vanjski liječnici pomažu, ali bolnicu godišnje koštaju približno milijun eura. -
Zadar: neravnoteža ljudi, prostora i tehnologije
• Najkritičnija točka je OHBP: 80 % pacijenata ne traži hospitalizaciju, ali troše najviše kadra.
• Deficitarne su neonatologija, pedijatrija, imunologija, onkologija i citologija.
• Strategija: gradnja centralnog operacijskog bloka s helidromom. -
Šibenik: paviljonska bolnica bez „toplih“ veza
• Traže pedijatre, kardiologe, psihijatre i patologe; kolege iz susjednih županija povremeno uskaču.
• Skučeni prostori i raštrkane operacijske sale otežavaju podizanje standarda; planira se nova bolnica izvan grada. -
Knin: infrastruktura stara, CT zastario
• Nedostaje pedijatara, ginekologa, psihijatara i internista; problem se krpa prekovremenim satima, umirovljenicima i vanjskim suradnicima.
• Čak 60 % pacijenata na OHBP-u ima blaže tegobe (trijaža 4 i 5) koje bi trebale biti riješene u primarnoj zaštiti.
Zajednički problemi
• Ljetni turistički val naglo povećava broj pacijenata.
• Stalne liste natječaja ne daju rezultate jer stručnjaka na tržištu nema.
• Pojedine dijagnostičke i terapijske procedure odgađaju se zbog zastarjele ili posve izostale opreme.
• Bolovanja i prekovremeni rad dodatno opterećuju postojeće timove.
Ravnatelji poručuju da bez znatnijeg financijskog i kadrovskog ulaganja, kao i strateških građevinskih projekata, sustav hitne i bolničke skrbi u Dalmaciji riskira pucanje po šavovima – upravo u vrijeme kada je potreban više nego ikad.