Kaštel Stari – Četvrt stoljeća nakon što je u vinogradu Ivice Radunića otkriven trs kojim je potvrđena veza između kaštelanskog crljenka i kalifornijskog zinfandela, vinari i vinogradari ponovno su sjeli za stol kako bi definirali iduće korake u brendiranju te sorte.
Na okruglom stolu naslovljenom „Hrvatska – domovina Zinfandela”, održanom u Vili Nika, okupili su se pioniri priče o crljenku: Radunić, Jakov Jakša Bedalov, Ivan Perišin, vinarka Anita Kuzmanić te predstavnici Grada Kaštela. Domaćin, Srećko Radnić iz Klastera za održivi razvoj Zora, poručio je: „Pred nama su novi koraci, viši nivoi brendiranja našeg Crljenka kaštelanskog.”
Glavne točke budućeg razvoja:
- Interaktivni muzej Crljenka kaštelanskog u Kuli Cambi, s virtualnom stvarnošću, foto-kutkom „Pozdrav iz Kaštela” i escape room igrom „DNK analiza Crljenka”.
- Kuća Crljenka – mjesto gdje će se nuditi sva vina od crljenka i njegovih „rođaka”, od plavca malog do tribidraga.
- Širenje vinskih ruta: Dalmatinski putevi crljenka i oznake „Zin-friendly” u vinogradima.
- Predstavljanje kaštelanskih vina u San Franciscu, na tradicionalnom okupljanju svjetskih proizvođača zinfandela.
- Peto izdanje festivala Zin-Fest 2025., jedine europske manifestacije posvećene jednome crnom vinu.
„Brendiranjem crljenka vratili smo ljude na zemlju”, rekao je Radunić, dok je Bedalov dodao da pohvale ljubitelja vina potvrđuju ispravnost smjera. Predstavnik Grada Grgica Benutić istaknuo je kontinuiranu potporu lokalne samouprave od prvog gradonačelnika Ivana Udovičića do aktualnog Denisa Ivanovića.
Dosad ostvareni projekti – Dan Crljenka (od 2020.), Kreativna ulica, slikovnica „Priča o junaku”, kuharica „Kaštela u pjatu i čaši”, film „Domovina Zinfandela”, spomenik trsu u Kaštel Kambelovcu – čine temelje na koje će se nadograditi novi sadržaji. Radnić je podsjetio da 42 kalifornijska vinara, među njima i pokojni velikan Miljenko Grgić, već podržavaju hrvatsku inicijativu.
Zaključak skupa jasan je: bez koordinirane promocije, institucionalne pomoći i snažnog brenda kaštelanska kapljica teško dolazi do globalne publike. Planirani projekti stoga su osmišljeni kako bi crljenak kaštelanski – loza s padina Kozjaka – postao prepoznatljiv simbol hrvatske vinske baštine na svjetskoj sceni.