Mladi profesor s Geodetskog fakulteta u Zagrebu Mateo Gašparović našao se među dva posto najutjecajnijih znanstvenika svijeta prema nedavnoj studiji koju je izradio tim sa Sveučilišta Stanford. U konkurenciji oko 230 000 imena iz svih disciplina uvršteno je 129 hrvatskih istraživača, a geodezija je dobila čak dva predstavnika – Bojana Vršnaka i Gašparovića.
„Tome se nisam nadao i moram priznati da me objava rang-liste potpuno iznenadila”, kaže 36-godišnji Crikveničanin, danas izvanredni profesor i prodekan za nastavu i studente. „Ova je činjenica neovisna potvrda dosadašnjeg rada, ali i veliki poticaj za dalje.”
Gašparović se bavi fotogrametrijom i daljinskim istraživanjima, odnosno razvojem algoritama koji iz satelitskih, zračnih i dronskih snimki automatski prate promjene u okolišu. Takve metode već se primjenjuju u:
• praćenju zdravlja nizinskih šuma i poljskog jasena; • procjeni pogodnosti tla za poljoprivredu; • kartiranju urbanizacije i procjeni klimatskih rizika; • izradi digitalnih servisa za zeleni urbani razvoj.
Brza analiza snimaka iz svemira, objašnjava profesor, presudna je pri reakcijama na olujna oštećenja šuma, planiranju infrastrukture ili izradi prostorno-planskih dokumenata. „Geodezija je uvijek znala prihvatiti nove tehnologije. Svemirski programi, osobito europski Copernicus, golema su prilika za struku i hrvatsko gospodarstvo.”
Konferencija ICERS širi znanje
Kako bi povezao globalnu zajednicu stručnjaka za daljinska istraživanja, Gašparović je ljetos organizirao prvu International Conference of Environmental Remote Sensing and GIS (ICERS). U Zagrebu je predstavljeno 49 radova autora iz 17 zemalja s četiri kontinenta, a drugo izdanje najavljeno je od 1. do 3. srpnja iduće godine u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici.
Impresivan znanstveni trag
• vodio je ili sudjelovao u više od 15 projekata, u 10 kao voditelj; • objavio preko 45 radova u časopisima indeksiranim u Web of Science, od čega 20 u kategoriji Q1; • recenzirao više od 230 znanstvenih radova i dva projekta; • mentorirao četiri doktoranda na Geodetskom fakultetu.
Osim rada na fakultetu, aktivan je u nizu domaćih i međunarodnih stručnih udruženja, od Hrvatskog geodetskog društva do Europske geoznanstvene unije. Premda mu karijera često diktira putovanja, Crikvenicu, Povile i Rijeku posjećuje kad god stigne. „More ljeti, maškare zimi, a utakmice Rijeke kad god se igra – uvijek imamo razlog doći kući”, kaže uz osmijeh.
Gašparovićev uspjeh, zaključuje, pokazuje da hrvatska znanost može privući svjetsku pozornost kad se znanje, tehnologija i upornost spoje u – kako sam voli naglasiti – „prekrasnu struku geodezije”.