Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović ovoga je tjedna poručio da je „krajnji trenutak” za redefiniranje dejtonskog ustavnoga okvira, starog više od tri desetljeća. Kako dogovor unutar Bosne i Hercegovine smatra nemogućim, najavio je selidbu inicijative u Bruxelles i Washington.
„Usuglašene su već neke aktivnosti na temu da vrlo jasno treba kratkoročno riješiti pitanje izbornog zakona. Da se više nikada ne mogu preglasavati Hrvati i na taj način birati dva bošnjačka člana Predsjedništva u Federaciji BiH. Jasno je da to ne možemo sami napraviti”, izjavio je Čović, dodajući kako je rješenje bez potpore velikih svjetskih administracija „skoro nemoguće”.
Dok hrvatska politika u BiH traži savez u inozemstvu, bosanskohercegovački Srbi također lobiraju kod suradnika američkog predsjednika Donalda Trumpa. Bošnjačke stranke, pak, nastavljaju zagovarati model unitarne građanske države, kojem se druga dva konstitutivna naroda protive. Ta podudarnost interesa Hrvata i Srba, ocjenjuju analitičari, prerasla je iz taktičke u trajnu suradnju – što dio javnosti u Hrvatskoj smatra kontroverznim.
Poznavatelji prilika upozoravaju da je izvor najnovijih turbulencija u Bijeloj kući. Za razliku od prijašnje administracije Joea Bidena, aktualni je američki vrh navodno nezainteresiran za jugoistočnu Europu te zasad nema razrađenu politiku prema BiH. Upravo zato se sve tri nacionalne politike utrkuju predstaviti svoje stavove američkim dužnosnicima, nadajući se naklonosti koja bi mogla presuditi budućem ustavnom ustroju zemlje.
Kako će Washington odgovoriti na pojačani lobistički val – ostaje otvoreno. No već sada je jasno da bez jasnog stava Sjedinjenih Država prijepor oko izbornog zakona i daljnje primjene Daytonskog sporazuma ulazi u još jednu neizvjesnu rundu.
