Američki predsjednik Donald Trump ponovno je uzdrmao transatlantske odnose porukom da „ozbiljno razmišlja” o napuštanju Sjevernoatlantskog saveza i uvođenju strožih financijskih kriterija za ostanak za stolom.
„Nikad me NATO nije uvjerio. Oduvijek sam znao da su papirnati tigar, a to zna i Putin”, poručio je Trump, tvrdeći da Washington ulaže u obranu Europe dok europski partneri ne uzvraćaju pomoći u krizama poput Hormuškog tjesnaca.
Prema prijedlogu koji kruži Bijelom kućom, države koje ne izdvajaju najmanje pet posto BDP-a za obranu bile bi kažnjene: izgubile bi pravo sudjelovanja u donošenju ključnih odluka, od zajedničkih misija do mogućeg aktiviranja članka 5., klauzule kolektivne obrane. Moguće su i rotacije ili povlačenje američkih postrojbi iz Njemačke, o čemu je Trump razmišljao još pri povratku u Ovalni ured prošle godine.
Analitičar vanjske politike Denis Avdagić ističe da procedura izlaska iz Saveza postoji, ali i da bi proces potrajao najmanje godinu dana od službene obavijesti: „Sjevernoatlantski ugovor prilično je jasan; ne možete samo preko noći reći da više niste članica.”
Avdagić napominje kako bi se i bez Washingtona radilo o „i dalje najjačem vojnom savezu na svijetu”: „Američka vojska nije jedina snaga. Tu su Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Turska, Poljska, Njemačka, a i grčka vojska je ozbiljna. Zajedno predstavljaju dovoljnu moć da odvrate napadača.” Također podsjeća da sami Sjedinjene Države imaju goleme gospodarske koristi od vojno-industrijske suradnje unutar NATO-a, što smanjuje vjerojatnost radikalnog raskida.
Posljedice za Hrvatsku
Zemlje poput Hrvatske, koje trenutačno izdvajaju oko 2,1 posto BDP-a za obranu, našle bi se u nezavidnoj poziciji. Ako bi se leta usvojio prag od pet posto, Zagreb više ne bi imao pravo glasa o proširenju Saveza ni o eventualnom pozivanju na članak 5. Vlada je planirala dosegnuti tri posto tek oko 2030., stoga bi nova pravila stubokom promijenila njezinu ulogu u NATO-u.
Avdagić zaključuje da Trumpov prijedlog, premda zvuči dramatično, prvenstveno služi kao pritisak na europske saveznike da „se okuraže i osamostale”, ali i kao podsjetnik na američki interes da se nastavi kupovati njihovo oružje.
Kako se formalno napušta NATO?
Članak 13. Sjevernoatlantskog ugovora propisuje da država mora podnijeti pisanu „obavijest o otkazu” Sjedinjenim Državama kao depozitaru. Povlačenje stupa na snagu godinu dana nakon primitka te obavijesti. Do tada, zemlja je punopravna članica i podliježe svim obvezama Saveza.
Trumpov najnoviji istup stoga otvara novo poglavlje u raspravi o budućnosti euroatlantske sigurnosti, ali i ostavlja dovoljno vremena – barem na papiru – za diplomatske manevre i političko vaganje cijene mogućeg razlaza.
