Na nadolazećoj UN-ovoj klimatskoj konferenciji COP30, koja će se 2025. održati u Belému u brazilskoj Amazoniji, skupina istaknutih pregovarača i gradonačelnika predlaže uvođenje posebnog foruma za građane – tzv. Građanske staze (Citizens’ Track). Cilj je, kažu, ponovno povezati javnost i globalni klimatski proces te od COP-a napraviti „skupštinu građana”, a ne samo još jednu rundu međudržavnih pregovora.
Glavne točke prijedloga:
-
Masovna potpora klimatskoj akciji već postoji. Istraživanja pokazuju da u većini zemalja više od 80 posto stanovništva želi ambiciozne klimatske politike, dok je, prema studiji objavljenoj u časopisu Nature Climate Change, 69 posto ljudi globalno spremno izdvojiti 1 posto svog prihoda za borbu protiv klimatskih promjena.
-
Građani su ključni za provedbu. Lokalna zajednica može ubrzati ili usporiti projekte obnovljive energije, podržati ili blokirati eksploataciju minerala potrebnih za tranziciju te svojim svakodnevnim odlukama odlučiti hoće li tranzicija uspjeti.
-
Sudjelovanje jača pravednost i otpornost. Autori upozoravaju da se politički otpor – primjerice recentni prosvjedi poljoprivrednika u Europi – ne usmjerava protiv ciljeva, nego protiv percipirane nejednakosti troškova i koristi. Struktura u kojoj se ta pitanja mogu otvoreno adresirati mogla bi ublažiti napetosti.
-
Nada umjesto cinizma. „Građanska staza” trebala bi ponuditi digitalno podržanu platformu za raspravu i zajedničko osmišljavanje rješenja, suprotstavljajući se algoritmima koji potiču ogorčenost i polarizaciju.
Autori ističu da praksa participacije već postoji na svim razinama vlasti: preko 11 000 projekata participativnog budžetiranja diljem svijeta te više od 700 građanskih skupština koje je evidentirala Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj. Primjeri sežu od decentraliziranog „Narodnog plana” u indijskoj Kerali do stalne građanske skupštine u Parizu.
„Ne možemo čekati da vlade same riješe klimatsku krizu, ali ih ni ne smijemo pustiti s udice”, poručuje se u dokumentu. Predloženi forum, uz podršku brazilske vlade domaćina konferencije, mogao bi objediniti pojedinačne napore i dati novu energiju UN-ovoj Okvirnoj konvenciji o klimatskim promjenama.
Kritika naspram fosilnih lobija Tekst upozorava da interesne skupine fosilne industrije „ubrzano šire zbunjenost i polarizaciju” pokušavajući odgoditi zelenu tranziciju. Autori tvrde da se stvara opasan raskorak između politike i građana, premda većina društva i dalje čvrsto podržava klimatske ciljeve.
Belém bi tako, smatraju, mogao postati prekretnica: konferencija koja će biti upamćena ne po novim numeričkim ciljevima, nego po tome što je običnim ljudima otvorila službeni, strukturirani kanal da svojom kreativnošću i konkretnim rješenjima oblikuju globalnu klimatsku politiku.