Nominalni troškovi rada po satu u Europskoj uniji nastavili su rasti i u drugom tromjesečju 2024., ali se dinamika rasta u Hrvatskoj vidljivo smanjila u odnosu na početak godine.
Prema najnovijim podacima Eurostata, prosječna cijena rada u eurozoni između travnja i lipnja bila je 3,6 % viša nego u istom razdoblju prošle godine, što je tek nešto više od 3,4-postotnog skoka iz prvog kvartala. Na razini cijele Unije rast je iznosio 4,0 %, nakon 4,1 % zabilježenih od siječnja do ožujka.
Ključni detalji:
• Troškovi plaća u eurozoni podignuti su za 3,7 %, dok su socijalni i drugi doprinosi poskupjeli 3,4 %.
• U EU su plaće porasle 4,1 %, a doprinosi 3,8 %.
• Građevinarstvo ostaje sektor s najbržim rastom cijene rada (4,7 % u eurozoni, 4,8 % u EU), ispred uslužnih djelatnosti (4,3 % i 4,6 %).
• Industrija i dalje bilježi najslabiji pritisak na troškove (3,3 % u eurozoni, 3,9 % u EU).
Hrvatska: naglo usporavanje
U Hrvatskoj su nominalni troškovi rada po satu u drugom kvartalu porasli 9,2 % na godišnjoj razini. Iako je to i dalje iznad europskog prosjeka, rast je osjetno sporiji nego u prvom kvartalu, kada je dosegnuo 13,5 %.
• Nominalne plaće porasle su 9,0 %. • Doprinosi su poskupjeli 10,8 %.
Hrvatska se tako svrstala uz Litvu (9,4 %) i Poljsku (9,5 %), dok je rast dvostruko brži zabilježen u Bugarskoj (13,2 %) i Mađarskoj (10,9 %). S druge strane spektra nalaze se Francuska s najnižim rastom od 1,4 % i Malta s 1,8 %.
Trend stabilnog, ali postepenog poskupljenja rada u EU tako se nastavlja, uz znatne međudržavne razlike. Hrvatska, iako i dalje među predvodnicima, bilježi vidljivo smirivanje rasta, što bi moglo signalizirati zamor pritisaka na plaće nakon prošlogodišnjeg naglog ubrzanja.