Europa ovih dana obilježava 40. obljetnicu Schengenskog sporazuma – projekta koji je građanima donio slobodu kretanja, a gospodarstvu uklonio brojne prepreke. Ipak, eurozastupnici Europske pučke stranke Karlo Ressler i Tomas Tobé upozoravaju da to dostignuće „nije nešto što se podrazumijeva”.
„Više od 400 milijuna europskih građana danas može slobodno putovati među državama članicama, a od siječnja 2023. i hrvatski građani uživaju prednosti Europe bez granica”, podsjećaju zastupnici. No, isti prostor sve je češće na kušnji: pojedine članice ponovno uvode kontrole, dok kriminalne mreže – njih više od 70 posto djeluje transnacionalno – iskorištavaju otvorene granice za trgovinu ljudima, drogom i pranje novca.
Ressler i Tobé ističu i nove oblike prijetnji, od kibernetičkih napada do hibridnog ratovanja, te pozivaju na „odlučan europski odgovor”. U sklopu tzv. Stockholmske deklaracije EPP je zatražio donošenje Europskog pakta o sigurnosti – strateškog okvira koji bi sigurnost postavio u središte europskog prava.
Prijedlog uključuje: • udvostručenje osoblja Europola; • utrostručenje kapaciteta Frontexa; • proširenje stvarnih ovlasti tih agencija.
„Samo sigurna Europa može biti slobodna Europa”, poručuju dvojica europarlamentaraca, dodajući da sigurnost mora biti čvrsto ugrađena u temelje Unije kako bi Schengen ostao simbol jedinstva i za buduće generacije.