Premijerski okršaj u Češkoj, zakazan za 3. i 4. listopada, prerastao je u otvorenu borbu za geopolitički identitet države. Aktualni premijer Petr Fiala upozorio je birače da odlučuju „hoće li Češka ostati čvrsti dio Zapada ili skrenuti prema Istoku”.
Glavni izazivač, populistički milijarder Andrej Babiš, trenutačno vodi u anketama. Njegova eventualna pobjeda smjestila bi ga uz bok mađarskom premijeru Viktoru Orbánu i slovačkom čelniku Robertu Ficu – dvojici lidera koji redovito blokiraju jedinstveni stav EU-a prema Ukrajini.
-
Poplava dezinformacija • Od početka ruske invazije broj lažnih vijesti u Češkoj narastao je na približno 5 000 članaka mjesečno. • Šesnaest najvećih dezinformacijskih portala proizvodi više sadržaja od svih tradicionalnih medija zajedno. • Poruke se više ne ograničavaju na hvalu Kremlja; sve češće dovode u pitanje legitimitet izbora i samu vrijednost demokracije.
-
Što nude kandidati • Fiala je pokrenuo europsku inicijativu za ubrzanu isporuku streljiva Kijevu te prihvatio oko pola milijuna ukrajinskih izbjeglica, gotovo 5 % stanovništva. • Babiš obećava ukidanje istog programa te tvrdi da je potreban „kompromis” s Moskvom kako bi se izbjegao širi rat. Njegov pokret ANO želi i ukinuti zakon koji olakšava kazneni progon osoba koje povjerljive podatke dostavljaju stranim silama.
-
Optužbe i protuoptužbe • Fiala poručuje da Babiš svojim stavovima „pomaže Vladimiru Putinu”.
• Babiš uzvraća da premijer „sanjarí o ratu s Rusijom” i poziva se na upozorenja Donalda Trumpa o mogućem Trećem svjetskom ratu. -
Hibridni rat na terenu • Češka vojna obavještajna služba bilježi pojačano djelovanje ruskih agenata, uključujući novačenje preko aplikacije Telegram i kibernetičke napade na objekte povezane s pomoću Ukrajini. • Procjene govore da četvrtina lažnih vijesti u zemlji doslovno prevodi ili prepričava sadržaj ruskih državnih medija, unatoč europskoj zabrani njihovog emitiranja.
-
Društvena otpornost i krhko povjerenje Najnoviji Indeks otpornosti na dezinformacije za srednju i istočnu Europu Češku svrstava u „snažne”, ali ističe rastući osjećaj nesigurnosti i nepovjerenja prema državi, političarima pa i samim građanima. Upravo to, upozoravaju stručnjaci, najviše pogoduje Moskvi.
Dok se birači pripremaju za glasovanje, kampanju ne određuju samo mirovine, porezi ni cijene energenata, nego i pitanje ostaje li Prag čvrsto ukorijenjen u zapadnom savezništvu ili popušta pritisku istočnog susjeda. U zemlji koja je u tri desetljeća prešla put od sovjetske sfere do članice NATO-a i EU-a, to je dilema koja određuje mnogo više od sljedećeg mandata u Strakovi akademiji.
