Brzina kojom jedemo nije samo pitanje manira: najnovija istraživanja povezuju žurno konzumiranje hrane s nizom ozbiljnih zdravstvenih tegoba.
• Potreban je otprilike 20-ak minuta da želudac signalizira mozgu sitost. Tko pojede obrok prije nego što taj signal stigne, lako unese previše kalorija, što dugoročno potiče prekomjernu tjelesnu masu.
• Korejsko praćenje više od 11 000 ispitanika pokazalo je da su osobe koje su završile obrok u manje od pet minuta imale 1,7 puta veći rizik od erozivnog gastritisa u usporedbi s onima koji su jeli sporije od 15 minuta.
• Brzo jedenje povezuje se i s funkcionalnom dispepsijom, inzulinskom rezistencijom te većom vjerojatnošću razvoja dijabetesa tipa 2.
• Istraživanja upućuju da ubrzani unos hrane može znatno podići rizik od metaboličkog sindroma, povišenog krvnog tlaka i masnog nakupljanja u predjelu trbuha.
Zašto se to događa? Odgođeni osjećaj sitosti produljuje skok glukoze u krvi nakon jela, a nedovoljno žvakanje povećava koncentraciju glukoze i aktivira citokine koji potiču inzulinsku rezistenciju. Budući da brzopotezni jedači često imaju i veću tjelesnu masu, njihov rizik za dijabetes tipa 2 dodatno raste.
Poruka stručnjaka jasna je: usporite, dobro prožvačite i poslušajte vlastiti želudac – zdravlja radi.