Europska komisija objavila je opsežno, 241-stranično „Study on the Deployment of AI in Healthcare”, koje razotkriva paradoks digitalnog zdravstva u Uniji: dok se umjetna inteligencija (UI) već dokazuje u bolnicama, njezino šire uvođenje usporavaju regulativa i nepovjerenje.
Prema analizi, od 2015. do 2024. u istraživačke projekte vezane uz UI u zdravstvu uloženo je 3,5 milijardi eura, uz prosječnih 6,73 milijuna eura po projektu. U istom razdoblju broj prijavljenih patenata porastao je sa 22 u 2017. na 118 u 2023., a klinička ispitivanja medicinskih uređaja pogonjenih strojnim učenjem skočila su sa samo šest 2015. na čak 657 ove godine.
Komisija navodi da se UI već koristi za automatizaciju kliničke dokumentacije, bržu i točniju dijagnostiku te personalizirane terapije – ključne alate u sustavima opterećenima starenjem stanovništva, kroničnim bolestima, manjkom kadra i rastućim troškovima.
No developeri i bolnice zapinju na nizu preklapajućih propisa: Aktu o umjetnoj inteligenciji, Općoj uredbi o zaštiti podataka (GDPR), Uredbi o medicinskim uređajima te budućem Europskom prostoru zdravstvenih podataka. „While robust, the regulatory environment governing AI in healthcare presents complexities that may contribute to hesitancy in AI deployment”, priznaje sažetak studije.
Autori predlažu uspostavu interdisciplinarnih povjerenstava za UI unutar bolnica koja bi nadzirala usklađenost i ubrzala odluke, kao i sveobuhvatne okvire za upravljanje podacima, napredne metode enkripcije i pristup „privatnost po dizajnu”. Pritom je, ističe se, nužno jačati digitalnu zdravstvenu pismenost i tehničke vještine kako medicinskog osoblja, tako i pacijenata.
Zaključak dokumenta je optimističan: „Through strategic action and a commitment to overcoming deployment challenges, the EU can position itself as a global leader in AI-driven healthcare innovation.” Hoće li Unija u tome uspjeti, ovisit će o brzini kojom će složenu mrežu pravila pretvoriti u jasan put za tehnologije koje već pokazuju potencijal da preoblikuju europsko zdravstvo.