Europska komisija isplatila je Hrvatskoj šestu tranšu iz Mehanizma za oporavak i otpornost, vrijednu 835,6 milijuna eura.
Prema priopćenju Komisije, nova će sredstva poduprijeti reforme i ulaganja u:
• zdravstvo, • borbu protiv korupcije, • istraživanje geotermalne energije i razvoj vodika, • upravljanje vodnim resursima, • jačanje otpornosti na prirodne katastrofe, • modernizaciju elektroenergetskih mreža na otocima te • energetsku sigurnost.
Ovim plaćanjem Hrvatska je ispunila 26 ključnih etapa i ciljanih vrijednosti koje je Bruxelles utvrdio. Ukupno je, uključujući najnoviju tranšu, Hrvatskoj već isplaćeno 5,3 milijarde eura, odnosno oko 53 % od predviđenih 10 milijardi eura bespovratnih sredstava i zajmova.
Reakcije javnosti brzo su se rasplamsale. Skeptici upozoravaju da „ništa ne dolazi bezuvjetno” te se žale kako inflacija i rast cijena „gutaju sve moguće koristi”. Drugi tvrde da će se novac „sliti u džepove malobrojnih” ili da je riječ o „jednokratnoj socijalnoj pomoći nerazvijenima”.
Navode im, međutim, protutežu optimisti koji ističu da je riječ o rekordnom iznosu koji „prijašnje vlade nisu ni sanjale” i poručuju premijeru Andreju Plenkoviću da „ne sluša gunđala”.
Komisija će iznositi nove tranše kako Hrvatska bude ispunjavala preostale reforme iz Plana oporavka i otpornosti. Time se očekuje daljnje financiranje strateških projekata i ublažavanje posljedica gospodarskih šokova, ali i nastavak rasprava o tome tko će – i na koji način – od silnog europskog novca uistinu profitirati.
