Bruxelles u utorak predstavlja Strategiju za generacijsku obnovu u poljoprivredi, dokument kojim povjerenik za poljoprivredu Christophe Hansen želi zaustaviti ubrzano starenje europskih farmera.
Prema Eurostatu više od trećine upravitelja poljoprivrednih gospodarstava starije je od 65 godina, dok je mlađih od 40 tek oko 12 %. Posljedica su napuštena gospodarstva, zatvorene seoske škole i veća ovisnost o uvozu hrane.
Glavna novost strategije jest preporuka državama članicama da udvostruče udio novca iz Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) namijenjenog mladima – sa sadašnjih 3 % na 6 %. Ako cilj zaživi, mladi bi između 2028. i 2034. raspolagali s više od 17 milijardi eura, skoro tri puta više nego u aktualnom proračunskom razdoblju (6,8 milijardi € za 2023.–2027.).
Strategija predviđa i: • beskamatne kredite do 300 000 € za novake u sektoru; • porezne poticaje i reformu zemljišne politike kako bi se olakšao pristup zemljištu; • ograničavanje potpora za poljoprivrednike u mirovini.
No, za razliku od sadašnjeg minimalnog praga od 3 %, novih 6 % ostaje samo „ambiciozna preporuka”, bez obvezujućeg mehanizma. Upravo to najviše brine organizacije mladih farmera.
„To what extent can we make all the nice recommendations reality in the field if no finance is attached?“, pita se 25-godišnji Peter Meedendorp, predsjednik Europskog vijeća mladih farmera (CEJA), koji ovih dana traktor mijenja Bruxellesom.
Sličnu skepsu dijeli i Roy Meijer iz nizozemske udruge NAJK: „Banks look at young farmers as risk. If you’re 25 and want to buy land, forget it.” U Nizozemskoj hektar obradive zemlje prosječno stoji više od 90 000 €, dok je europski prosjek oko 12 000 €.
Mladi farmeri tvrde da im subvencije nisu prioritet. „Young farmers aren’t waiting for subsidies“, kaže Meijer i dodaje da traže stabilna pravila kako bi mogli ulagati u dronove, podatkovne sustave i umjetnu inteligenciju.
Statistika pokazuje velike razlike među državama. U Austriji upravitelji mlađi od 40 čine 23,4 %, u Poljskoj 21 %, a u Nizozemskoj samo 9,2 %. Za Hrvatsku, Italiju i još nekoliko zemalja podaci za 2020. nisu dostupni.
IHE UKUPNO, Bruxelles želi do 2040. udvostručiti udio mladih na europskim poljima na gotovo četvrtinu. Hoće li nova strategija biti prekretnica ili tek još jedan neslužbeni dokument ovisit će, upozoravaju udruge, o tome hoće li se „ambiciozna preporuka“ pretvoriti u čvrstu obvezu unutar iduće reforme ZPP-a.