Europska komisija u ponedjeljak je objavila prvo evaluacijsko izvješće o Uredbi o digitalnim uslugama (DSA), najavivši da će nalaze iskoristiti za novi val pojednostavljenja tehnološkog zakonodavstva.
U dokumentu se DSA naziva „središnjim stupom” europskih tech-pravila, pa Komisija zasad ne razmatra njegovo ponovno otvaranje. Ipak, analiza je otkrila više područja u kojima se različiti propisi preklapaju i time stvaraju dodatne administrativne troškove za internetske platforme.
• Zabrana tzv. „dark patternsa” – manipulativnih ili varljivih dizajnerskih rješenja – već postoji u nizu zakonodavnih akata, među ostalim u Direktivi o nepoštenoj trgovačkoj praksi, GDPR-u, Aktu o umjetnoj inteligenciji i Aktu o digitalnim tržištima. • Obveze transparentnosti u pogledu općih uvjeta korištenja te pravila o rangiranju sadržaja u preporukama također se ponavljaju u više zakona. • Nova pravila o transparentnosti političkog oglašavanja mogla bi, upozorava izvješće, tražiti višestruko objavljivanje istih informacija, što povećava „opterećenje usklađivanja”.
Komisija navodi da će ova saznanja poslužiti pripremi tzv. digitalnog fitness checka – široke revizije koja bi trebala procijeniti koherenciju cjelokupnog digitalnog ‘acquisa’ Unije i naznačiti gdje su moguća daljnja pojednostavljenja. Taj proces krenut će nakon što u srijedu bude predstavljen paket Digital Omnibus, najavljen kao prijedlog značajnih rezova u postojećim zakonima poput GDPR-a i Akta o umjetnoj inteligenciji.
Iako pojedinosti Omnibusa još nisu službeno objavljene, neslužbeni nacrti sugeriraju ukidanje ili skraćivanje određenih odredbi kako bi se smanjili troškovi poslovanja i ubrzala primjena pravila. Komisija pritom naglašava da iskustva stečena u evaluaciji DSA-a već daju „daljnji poticaj” za oblikovanje budućeg Akta o digitalnoj pravednosti, planiranog za 2026.
Sljedeći će se mjeseci, stoga, voditi rasprava između institucija EU-a, država članica i dionika iz industrije o tome koliko daleko treba ići u rezanju regulatorne šume, a da se pritom ne ugroze osnovni ciljevi zaštite potrošača i tržišnog natjecanja.