BRUXELLES – Šefovi država i vlada 27-članog Europskog vijeća u četvrtak otvaraju maratonsku sjednicu na kojoj će pokušati usuglasiti stajališta o nekoliko gorućih tema: financiranju Ukrajine zamrznutom ruskom imovinom, jačanju europske obrane, stambenoj krizi te novom klimatskom cilju za 2040.
• 140 milijardi eura za Ukrajinu Najviše pozornosti očekuje se oko prijedloga da se oko 140 milijardi eura prihoda od zamrznutih ruskih državnih sredstava preusmjeri Kijevu kao svojevrsna ratna odšteta. Plan je posebno osjetljiv za Belgiju, u čijim se financijskim institucijama drži najveći dio blokirane imovine. Novi belgijski premijer Bart De Wever ranije je oštro kritizirao ideju, pa se čeka hoće li ublažiti stav ili ostati glavni kočničar.
• Obrambena spremnost do 2030. Čelnici će dobiti priliku razraditi “mapu puta” obrambene spremnosti do 2030., dokument koji je Europska komisija prošlog tjedna stavila na stol. U njemu je istaknuto devet ključnih „praznina sposobnosti” – od sustava protuzračne obrane do zajedničke nabave streljiva – koje bi Unija trebala popuniti želi li ozbiljno govoriti o vlastitoj sigurnosti.
• Prvi put o stambenoj krizi Na dnevnom redu će se premijerno naći i stambena politika. Komisija uoči samita priprema paket mjera kojim želi učiniti stanovanje pristupačnijim, ograničiti kratkoročno turističko iznajmljivanje te smanjiti troškove energije za kućanstva. Rasprava bi, najavljuju diplomatski izvori, mogla otvoriti dublje razlike između država s pregrijanim tržištima nekretnina i onih gdje cijene stagniraju.
• Klimatski cilj 2040.: 90 % pod upitnikom Na kraju, lideri bi trebali prvi put kolektivno razmotriti prijedlog da se emisije stakleničkih plinova do 2040. srežu za 90 % u odnosu na 1990. godinu. Široka koalicija država – od Mađarske do Francuske – traži da se tema izvede na političku razinu, no nije izvjesno hoće li biti volje za zaključak. Kritičari upozoravaju da bi preambiciozan cilj mogao opteretiti industriju; zagovornici odgovaraju da bez drastičnog smanjenja Europa neće ispuniti Pariški sporazum.
Upitan hoće li u marljivom rasporedu pronaći kompromis ili samo zabilježiti razlike, Bruxelles se u četvrtak ponovno pretvara u pozornicu na kojoj se kroji budućnost Unije.