Europska komisija upozorila je države članice da se pripreme za moguć dugotrajni poremećaj u opskrbi naftom i plinom te im preporučila dobrovoljno smanjenje potrošnje, ponajprije u prometu.
Povjerenik za energetiku Dan Jørgensen u pismu nacionalnim ministrima naglašava da bi vlade trebale „razmotriti mjere smanjenja potražnje… s posebnim naglaskom na prometni sektor”. U praksi bi to moglo značiti poziv građanima da rjeđe voze automobile ili putuju zrakoplovom kako bi se gorivo sačuvalo za ključne djelatnosti.
Komisija strahuje da se rat u Iranu pretvara iz cjenovnog šoka u pravu opskrbnu krizu. Europska unija je prije sukoba iz Perzijskog zaljeva uvozila više od 40 % avionskog kerozina i dizela, a trenutačni manjak pojačan je „ograničenom dostupnošću alternativnih dobavljača i kapaciteta rafinerija unutar EU-a”, upozorava Jørgensen.
Među preporukama su:
• poticanje rada od kuće; • smanjenje ograničenja brzine na autocestama; • odgoda neesencijalnih radova u rafinerijama; • povećanje udjela biogoriva.
Istodobno je povjerenik pozvao članice da se „suzdrže od poteza koji bi pojačali potrošnju goriva, ograničili slobodan protok naftnih proizvoda ili obeshrabrili proizvodnju u europskim rafinerijama”, te da prilikom planiranja mjera vode računa o prekograničnim učincima kako bi se očuvala usklađenost na razini Unije.
Europski ministri energetike zbog situacije će održati izvanredni sastanak na kojem će tražiti zajednički odgovor. Za razliku od naftnih kriza 1970-ih, kada su uvođene „nedjelje bez vožnje” i racionalizacija goriva, države EU-a zasad još nisu posegnule za izravnim ograničenjima potrošnje.
No, kako slabi nada u brzo okončanje rata, Bruxelles poziva na brzu pripremu: pojačano praćenje tržišta, razmjenu informacija i spremnost da se mjere aktiviraju čim zatreba. „Države članice trebale bi se pravodobno pripremiti”, poručuje Jørgensen, upozoravajući da bi posljedice produžene nestašice bile ozbiljne za cijelo europsko gospodarstvo.