Europska unija pojačava napore da smanji ovisnost o američkim i kineskim tehnološkim divovima, ističući sigurnosne, gospodarske i političke rizike koje donosi dominacija stranih digitalnih platformi.
Globalni krajobraz trenutno kontrolira nekolicina tvrtki sa sjedištem u SAD-u i Kini koje upravljaju golemim količinama podataka, dok europske kompanije imaju skromniji udio u najprofitabilnijim segmentima digitalne ekonomije. Koncentracija moći dodatno se produbljuje razvojem umjetne inteligencije, a postojeća regulativa teško prati manipulacije algoritmima, širenje dezinformacija i zaštitu osobnih podataka.
Istodobno se vodi rasprava o uvođenju sustava provjere dobi korisnika interneta. Iako je cilj nominalno zaštita djece, kritičari upozoravaju da sustav može postati „trojanski konj” za znatno širu digitalnu kontrolu i nadzor privatnih života građana.
Bruxelles odgovara izgradnjom vlastitog regulatornog okvira koji nastoji uravnotežiti sigurnost i zaštitu privatnosti. Cilj je razviti europsku digitalnu infrastrukturu i poticati decentralizirane platforme koje bi smanjile ovisnost o Instagramu, Facebooku, X-u i TikToku. Pojmovi digitalne suverenosti i digitalne sigurnosti tako su se posljednjih godina prometnuli u ključne političke prioritete europskih institucija, a ishod će uvelike odrediti buduću raspodjelu moći u digitalnom dobu.