Europska komisija u radnom dokumentu, koji je dospio u javnost, predlaže uvođenje pet novih zajedničkih izvora prihoda kako bi se popunio idući sedmogodišnji proračun Unije (2028.–2034.) i rasteretile sve napetije državne blagajne.
Komisija upozorava da će izravne uplate država članica, koje su financirale 56 % aktualnog proračuna, „dosegnuti svoje granice kako potrebe budu rasle”. Stoga nudi sljedeći paket:
- TEDOR – posebna trošarina na duhan, za koju se ranije razmatralo poskupljenje cigareta od čak 139 %.
- CORE – korporativni porez za poduzeća koja u EU-u ostvaruju stalno mjesto poslovanja i godišnji neto promet iznad 50 milijuna eura.
- Doprinos temeljen na elektroničkom otpadu kako bi se potaknulo kružno gospodarstvo.
- ETS1 – prošireni sustav trgovanja emisijama koji oporezuje ugljik unutar Unije.
- CBAM – mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama, usmjeren na uvezene emisije.
Prema Komisiji, novi bi instrumenti donijeli „značajne prihode” i istodobno pomogli u ostvarivanju zdravstvenih, zelenih i obrambenih ciljeva. Većina prihoda od ETS-a i dalje bi se slijevala u nacionalne blagajne, a privremeni „mehanizam solidarnog usklađivanja” trebao bi ublažiti razlike između dobitnika i gubitnika novog sustava.
O prijedlogu će raspravljati sve članice, a odluku moraju donijeti jednoglasno – što se pokazalo kamen spoticanja i za slične inicijative iz 2020. i 2023. godine. Skepsu je sažeo jedan diplomat EU-a: „Vrlo je teško dogovoriti nove izvore prihoda bez rasprave o rashodima”.
Napetost dodatno pojačava činjenica da će zemlje od 2028. početi otplaćivati 650 milijardi eura zajmova za oporavak od covida, što bi godišnje pojelo oko petinu današnjeg proračuna (25–30 milijardi eura). Komisija zato tempo dogovora o novim porezima vidi kao „jedinstvenu priliku” da se ambiciozne planove obrane i konkurentnosti održi financijski održivima.