Sve učestalije nestašice lijekova u Europskoj uniji potaknule su Europsku komisiju da u ožujku predstavi nacrt Zakona o kritičnim lijekovima. Cilj je pojačati stratešku autonomiju Unije, ojačati domaću proizvodnju i osigurati da ključni pripravci ostanu dostupni svim građanima.
Europski parlamentarni izvjestitelj za novi propis, hrvatski eurozastupnik Tomislav Sokol, upozorio je na panel-raspravi „Europska proizvodnja i borba protiv nestašice lijekova” da „Europa mora postati manje ovisna o drugima u proizvodnji lijekova jer ćemo se u sljedećem desetljeću naći u problemima”. Podsjetio je da se broj kliničkih studija u Europi prepolovio u korist SAD-a i Kine, a nove američke carine dodatno prijete farmaceutskoj industriji u EU-u.
Sokol ističe i da članice, u strahu od nestašica, danas gomilaju zalihe za šest mjeseci: „Kad veliki pokupe sve, malima što ostane.” Zato nacrt zakona predviđa jedinstvenu europsku nabavu kritičnih lijekova, čime bi se manjim državama popravila pregovaračka pozicija. U javnim će natječajima prednost imati proizvođači koji većinu proizvodnje drže unutar EU-a, a Sokol će u parlamentu zagovarati dodatni sustav obvezne redistribucije zaliha među državama u slučaju nestašice.
HALMED već primijenio solidarnost Voditeljica Odsjeka za dostupnost lijekova Ana Kontek podsjetila je da je Hrvatska prva u EU-u primijenila načelo razmjene kad je Bugarskoj ustupila dio starog onkološkog lijeka. HALMED kani pojačati praćenje tržišta, a proizvođači će morati detaljnije izvještavati o mogućim poremećajima isporuke.
Prejeftini generici riskiraju nestašice Predstavnici farmaceutskog sektora upozoravaju da su cijene brojnih generika, koje se kreću između 1,80 i četiri eura po mjesečnoj dozi, neodrživo niske. Ana Gongola iz Hrvatske udruge poslodavaca smatra da bi se cijene ključnih lijekova morale uskladiti s realnim troškovima kako bi se spriječile buduće nestašice.
Ministrica zdravstva Irena Hrstić umiruje javnost tvrdnjom da je opskrba u Hrvatskoj „sigurna i zadovoljavajuća” te da se najčešće radi o privremenoj nedostupnosti, a ne pravoj nestašici. Građane je pozvala da ne gomilaju kućne zalihe i da terapiju uzimaju do kraja: „Ne smije se dopustiti da dođe do nestašice kritičnog lijeka koji nema svoju zamjenu na tržištu.”
Galenska izrada pod pritiskom Dio država članica, poput Španjolske, predlaže ograničenja za galensku izradu lijekova. Predsjednica Hrvatske ljekarničke komore Ana Soldo upozorava da bi to predstavljalo problem za Hrvatsku, koja ima dva velika galenska laboratorija. „Galenska je izrada izuzetno važna jer u slučaju industrijski nezamjenjivih lijekova imamo rješenje”, naglašava Soldo i dodaje da su medijski napisi o nestašicama često „napuhani” te da Hrvatska zasad nije doživjela dramu kakvu su bilježile Francuska ili Njemačka.
Dok Bruxelles dovršava zakon, iz Zagreba stiže poruka da solidarnost, realne cijene i očuvanje domaće proizvodnje ostaju ključni kako nestašice ne bi prerasle u pravu zdravstvenu krizu.