Odbijanje katalonskog jezika kao službenog u institucijama EU prijeti izazivanjem ozbiljne političke krize u Španjolskoj. Španjolski premijer Pedro Sánchez je, u zamjenu za ključnu podršku katalonskih separatista pri formiranju manjinske vlade 2023., obećao osigurati službeni EU status za katalonski, baskijski i galješki jezik.
Međutim, za takav potez potrebna je jednoglasna potpora svih 27 zemalja članica, a posljednji sastanci u Bruxellesu otkrivaju duboke podjele. Dok su Belgija, Cipar, Portugal, Nizozemska, Rumunjska i Slovačka podržali španjolski prijedlog, Hrvatska, Češka, Finska, Francuska, Njemačka i Švedska stale su uz Italiju i zatražile dodatna pojašnjenja o troškovima i pravnim posljedicama.
Španjolska je obećala pokriti sve troškove uvođenja novih jezika, što bi europske porezne obveznike moglo stajati milijune eura. No, skeptici sumnjaju da će Madrid dugoročno snositi taj teret. EU već sada izdvaja više od milijardu eura godišnje za prevođenje zakonodavstva na 24 službena jezika, a iznos bi s novim jezicima dodatno narastao.
Osim financija, značajnu ulogu igra i politika. Primjerice, Francuska ima strogu nacionalnu politiku protiv priznavanja manjinskih jezika poput baskijskog ili bretonskog, što utječe na njen stav u Bruxellesu.
Katalonskim separatistima iz stranke Junts sporost oko jezičnog pitanja nanosi sve veće nezadovoljstvo. Obećanje o službenosti katalonskog jezika bilo je ključni element dogovora sa Sánchezovim socijalistima. Nepoštivanje tog dogovora moglo bi ugroziti daljnju suradnju i stabilnost manjinske vlade, kojoj je bez glasova separatista svaki novi zakon pod znakom pitanja.
Španjolska vlada nije komentirala novonastalu situaciju, a iz Juntsa su odbili razgovarati o temi.