Bruxelles je u četvrtak ponovno postao poprište masovnih prosvjeda: prema procjenama policije okupilo se oko 80 000 ljudi, dok sindikati tvrde da je broj sudionika prelazio 100 000. Paralelno sa šetnjom gradskim središtem održan je štrajk koji je ozbiljno poremetio javni prijevoz i rad državnih službi; oba glavna belgijska aerodroma otkazala su sve polaske zbog manjka zaštitara i rukovatelja prtljagom.
Povod za izlazak na ulice bile su reforme koje je konzervativna vlada premijera Barta De Wevera uvela od početka prošle godine. Ključne točke obuhvaćaju:
• podizanje dobne granice za punu mirovinu na 67 godina do 2030., • ukidanje većine opcija ranijeg umirovljenja te uvođenje sustava kazni i nagrada koji, prema sindikatima, najviše pogađa radnike s isprekidanim karijerama, posebice žene, • ograničavanje prava na pune naknade za nezaposlene na najviše dvije godine, nakon čega ljudi prelaze na znatno niža socijalna davanja.
„Ovo pokazuje veliku odlučnost, ali i tjeskobu zbog geopolitičke nesigurnosti. Cijene osnovnih potrepština, poput goriva i grijanja, lete u nebo pa će preživljavanje postati ozbiljan problem”, poručila je Marie-Hélène Ska, glavna tajnica kršćanskog sindikata CSC, jednog od triju koji su pozvali na dan akcije.
Na transparentima je dominirao precrtani broj 67, a jedan natpis mlade prosvjednice glasio je: „Sa 25 želim planirati život – ne samo preživljavati.”
Reforme potiču i šire društvene organizacije. Volonter Baptiste Boulbès iz ATD Quart Monde upozorio je da bi skraćivanje prava na naknadu moglo „umjesto povratka na posao donijeti golem porast siromaštva”, osobito u frankofonom jugu zemlje gdje je stopa nezaposlenosti dvostruko viša nego na flamanskom sjeveru.
Premijer De Wever je istodobno pred parlamentom poručio da se vlada neće povući: „Naša je dužnost zadržati kurs. Ne učiniti to bila bi sebičnost prema našoj djeci i unucima.”
Iako je okupljanje uglavnom proteklo mirno, policija je privela pedesetak osoba nakon što je skupina izgrednika oštetila poslovnicu banke u centru grada.