BRUXELLES – Europska komisija u svibnju će predstaviti Zakon o razvoju clouda i umjetne inteligencije, dokument koji najavljuje ambiciozan cilj: u idućih pet do sedam godina utrostručiti kapacitete podatkovnih centara u Europskoj uniji. Plan je zamišljen kao preduvjet za hvatanje koraka sa Sjedinjenim Državama i Kinom u utrci za gospodarsku dominaciju na području umjetne inteligencije, ali već na startu nailazi na fizička, ekološka i društvena ograničenja.
„Broj centara raste svaki put kad trepnemo”, upozorava Aurora Gómez iz španjolske inicijative Tu nube seca mi río („Tvoj oblak isušuje moju rijeku”), aktivne u sušom pogođenoj pokrajini Aragón. Prema njezinim riječima, taj se kraj pretvara u „zonu žrtvovanja” koja trpi ekološke i ekonomske troškove kako bi drugdje uživali u tehnološkom napretku.
Komisijski nacrt strategije potvrđuje zabrinutost. Oko pola postojećih europskih centara ne ispunjava ključni pokazatelj energetske učinkovitosti, a svaka peta lokacija ocijenjena je „vrlo lošom” prema suvremenim standardima. Podatkovni centri su 2024. trošili oko 1,5 % globalne struje, procjenjuje Međunarodna agencija za energiju; do 2030. udio bi se mogao udvostručiti – na razinu potrošnje današnjega Japana.
U Irskoj su centri lani pojeli više električne energije nego sva gradska kućanstva. Vlada je zato nakratko blokirala priključivanje novih objekata oko Dublina, da bi u prosincu mjere ublažila uz obavezu industrije da sama osigura dio proizvodnje struje na licu mjesta.
Slični pritisci gomilaju se diljem kontinenta. Europa trenutačno ima više od 3 000 podatkovnih centara, čime je druga u svijetu iza SAD-a, ali ukupni energetski kapacitet ostaje upola manji od onoga u Americi i Kini. „Električne mreže u Europi, premda vrhunski dizajnirane, jednostavno nisu građene za ovakve razmjere”, upozorava Michael Winterson, glavni tajnik Europskog udruženja podatkovnih centara. Prebacivanje troška isključivo na operatere, dodaje, „nije rješenje – pravi je problem kronično nedovoljno ulaganje u mrežu”.
U Bruxellesu, međutim, smatraju da se bez masovnog širenja infrastrukture ne može govoriti o digitalnom suverenitetu. Glasnogovornik Komisije Thomas Regnier potvrđuje da će se novim zakonom „ukloniti prepreke za ekspanziju” tako što će se ubrzati izdavanje dozvola te osigurati pristup energiji i financiranju za održive centre. „Podatkovni centri ključni su za inovacije u AI-u”, naglašava Regnier.
No što ako lokalne zajednice zaključe da su troškovi veći od koristi? Sergio Zuntini, stručnjak blizak pregovorima, upozorava: „Nema sumnje da su centri strateški za digitalni razvoj i rast gospodarstva, ali kad se lokalne ekološke brige tretiraju kao sporedne, povjerenje se urušava.”
EU se tako suočava s paradoksom: da bi postala tehnološki ravnopravna velesilama, mora graditi golema postrojenja koja gutaju struju, vodu i zemljište – upravo ono što stanovnici diljem kontinenta sve glasnije osporavaju. Sljedeći mjeseci pokazat će hoće li Bruxelles pronaći formulu koja udovoljava i klimatskim ciljevima i ambiciji da Europa bude sljedeća velika adresa umjetne inteligencije.