Napredak u neuroznanosti, farmakologiji i umjetnoj inteligenciji gura čovječanstvo prema opasnosti koja je donedavno izgledala kao distopijska fikcija – oružju sposobnom izravno mijenjati svijest, pamćenje i ponašanje ljudi. Na to upozoravaju Michael Crowley i Malcolm Dando, istraživači sa Sveučilišta u Bradfordu, čija nova knjiga apelira na brzu međunarodnu akciju.
„Ulazimo u eru u kojoj bi sam mozak mogao postati bojno polje”, kaže Crowley, ističući da se alati za sedaciju, zbunjivanje ili prisilu „sve preciznije, pristupačnije i primamljivije“ uklapaju u arsenale država. Dando nadopunjuje: „Isto znanje koje nam pomaže liječiti neurološke poremećaje moglo bi se iskoristiti za ometanje kognicije, induciranje pokornosti, pa čak i pretvaranje ljudi u nesvjesne agente.”
Autori podsjećaju na dugu i mračnu povijest državnih pokusa s kemikalijama koje djeluju na središnji živčani sustav. Najpoznatiji masovni primjer dogodio se 2002. kada su ruske snage tijekom talačke krize u moskovskom kazalištu upotrijebile derivat fentanila; tada je oslobođena većina od oko 900 talaca, ali je više od 120 ljudi preminulo, a mnogi su pretrpjeli trajne posljedice.
Od tada je znanost otišla korak dalje: prema autorima, danas postoji mogućnost razvoja „mnogo sofisticiranijeg i ciljanijeg“ repertoara kemijskih sredstava nego što se nekad moglo zamisliti. Problem je što postojeći međunarodni režimi kontrole oružja ne pokrivaju u potpunosti tu sivu zonu. Stoga dvojac predlaže „holistički okvir kontrole“ koji bi uključivao radnu skupinu za nadzor sredstava koja onesposobljavaju živčani sustav, uz nove programe obuke, praćenja i jasnih definicija.
Ovih su dana obojica u Den Haagu, gdje se održava 30. zasjedanje Konferencije država stranka Konvencije o kemijskom oružju. Na skupu će lobirati za proaktivno upravljanje znanstvenim napretkom i sprječavanje zlouporabe. „Ovo je poziv na buđenje. Moramo djelovati sada kako bismo zaštitili integritet znanosti i svetost ljudskog uma”, poručuje Crowley.