Deveti je dan američko-izraelskog vojnog pohoda na Iran koji je, prema riječima britanskih komentatora, „neopravdan, protivan međunarodnom pravu i sve nerazumniji”. Nakon što je američka podmornica torpedom potopila iranski ratni brod kod obale Šri Lanke, poruka iz Londona postaje sve glasnija: Donald Trump vodi rat bez granica i bez ikakvih pravila.
• Bombe i dronovi: Zračni napadi koje Washington svakodnevno odobrava, tvrdi se, već su usmrtili i ranili stotine iranskih civila. Najteži pojedinačni zločin spominje se 28. veljače, kada je u Minabu pogođena škola.
• Proširenje fronta: Iranska vojska, iako tehnički slabija, višekratno je uzvratila dronovima i projektilima diljem Bliskog istoka, što pojačava pritisak i na regionalne američke saveznike.
• Opasnost za Europu: Strahuje se da bi kolaps Irana izazvao novi val izbjeglica veći od onoga iz Sirije te potaknuo terorističke napade diljem Europe.
• London bez utjecaja: Britanska vlada, koju Washington nije unaprijed obavijestio o napadu, sve se teže distancira od rata u kojem ne vidi ni strateški ni pravni interes.
Pozivi na sankcije i ICC Istaknuti britanski glasovi traže da se Trump i izraelski premijer Benjamin Netanyahu procesuiraju pred Međunarodnim kaznenim sudom zbog „zločina protiv čovječnosti” počinjenih u Iranu. Traži se i uvođenje sankcija dvojici čelnika te njihovim državama dok „ne prekorače crvenu liniju humanitarnog prava”.
„Nije u interesu Ujedinjenog Kraljevstva da Iran postane zgarište”, poručuje se iz londonskih analitičkih krugova. Tvrdi se kako bi potpuno uništena Islamska Republika mogla završiti poput Iraka – u anarhiji etničkih pobuna i bezakonja.
Raskid sa „specijalnim odnosom”? Kolumnisti smatraju da bi Keir Starmer, vođa britanske oporbe, morao shvatiti prvu lekciju rata: „prepoznati neprijatelja”. Ratne odluke Bijele kuće ocjenjuju se izravnom prijetnjom demokratskom poretku i britanskim interesima.
Pojedini komentatori čak pozivaju na „britansku deklaraciju neovisnosti” – smanjenje oslanjanja na američku vojnu tehnologiju, uključujući mogućnost ukidanja sustava nuklearnih podmornica Trident koji ovisi o SAD-u.
Što dalje? Kako se sukob produljuje, raste pritisak na britansku vladu da ili javno osudi Trumpov „rat po izboru” ili riskira da postane suučesnik u, kako tvrde kritičari, najopasnijem urušavanju međunarodnog poretka od završetka Hladnog rata.
